S 1. septembrom o. lj. Obrazovna direkcija Gradišće je nadomjestila Zemaljski školski savjet. Ča to znači i ča sve je novo, kao i o aktu­alni obrazovnopolitički te­ma četvrtak, 23. augusta informirali su obrazovni referenti zem. poglavar Hans Niessl, obrazovni direktor mag. Heinz Zitz i prof (SŠ = FH) mag. dr. Michael Roither, vicerektor za Internacionalne posle na Stručnoj visokoj  školi (SŠ) Gradišće.

ŽELJEZNO — Kako je pri presici naglasio Niessl (Spö) „U Gradišću smo na području obrazovanja na jako dobrom putu. To potvrdjuju na jednu stranu kvote podvaranja 0- do 6-ljetnih, s kimi se nahadjamo na vrhu ljestvice u prispodobi s drugimi saveznimi zemljami, a na drugu stranu i kvote ma­turantov i rezultati kod central­ne mature i pri obrazovni testi, ili besplatni studij na Stručni visoki škola“.

U pogledu na obrazovnu re­formu, upozoravaju i neodvisni stručnjaki; pri ovoj reformi da se radi samo o reformi u­prave. „Cilj reforme obrazova­nja more samo biti, da se diže kvalitet obrazovanja.“ Na te­mu integraciju triba polagati važnost ne samo verbalno, nego triba poduzeti konkretne mje­re. Kako je rekao Niessl on si očekuje, da ćedu u nadalje st­a­ti na raspolaganje odgovaraju­ća sredstva za područja rano ditinstvo i elementarna peda­gogika, da bi se dica brzo mo­gla naučiti nimški jezik. „Na ovom mjestu šparati znači špa­rati na krivom mjestu“ je kriti­čki naglasio Niessl i je ujedno potribovao veći broj cjelodnev­nih školskih oblikov.

S pogledom na upeljanje 12 uri dugoga dana kako na području elmentarnoga tako i obvezenoga školstva triba proširiti cjelodnevno podvaranje; ali uprav ovde da se kani šparati. Ljetos će isteći cjeli red 15a-dogovorov, napr. za rano jezi­čno podupiranje, za bespatno poslidnje ljeto u čuvarnici ili za izgradnju čuvarnic. Za sve ovo nima nasljednih dogo­vo­rov. Kod cjelodnevnih škol će­du svotu od 750 mil. E ras­te­g­nuti do 2032. ljeta. To kon­kre­tno znači rekuciju od 107 mil. E na 53 milijuni E godišnje.

Niessl kritički gleda i razrede za podupiranje nimškoga je­zika. Ovde on želji već školske autonomije. Kao značajnu te­mu za budućnost on smatra in­dividualizaciju. Kao dobar pri­mjer mu ovde služu obrazovni rezultati kod dice u Južnom Ti­rolu, kad su u skupni škola 10- do 14-ljetnih ostvarili individu­alizaciju u mali grupa. U Gradišću dobro funkcionira integracija „jer ju uzimamo ozbilj­no od čuvarnice do obaveznih škol, u svi područji“ je rekao Niessl, ki od Saveza potribuje sigurnost u planiranju.

(ured.)

Kategorije