Većina Gradišćanskih Hrvatov iz socioekonomskih uzrokov o svojem jeziku misli da je primitivan i nepotriban. Mali broj govornikov po­kušava kompen­zirati resan­tima­ne protiv gra­di­š­ćansko­hrvat­sko­ga jezika. Ali pokidob da fali a­de­kvatna jezična politika, je sva­ki dobro­na­mjer­­ni angažman borba protiv vje­­tar­nic.

Sociolingvisti imaju odgovar­a­jući know-how za planiranje jezika. Ali u gr­a­dišćanskohrvat­skoj zajednici u najboljem slu­č­a­ju imamo kro­a­tiste prez potrib­ne sociolingvis­tičke kvalifikacije. Ako država kani upeljati jezik u nove domene, ga prvo mora izgraditi, to znači terminologizirati jezik i za pojedine struke stvarati termine/nazive i terminološke sisteme. Onda je jezik u stanju ispuniti raznorazne funkcije. Za to nam opet falu translatologi, ki su istovrimeno izobraženi terminologi.

Nemarnost i ravnodušnost dr­žave Austrije u pogledu na gradišćanskohrvatski jezik se nastavlja u negativnom miš­ljenju govornikov prema vlaš­ćemu je­ziku. Kotrigi dominantne jezične kulture odredjuju sociokulturu, po koj gradišćansk­o­hrvatski jezik ima reputaciju, da je negativan i opsoletan, čemeran i zastaran. To frustrira govornike gradišćanskohrvat­skoga jezika, tako da se oni odvraćaju od njega. Iako postoju zakoni za obrambu manjine, falu ciljane mjere i pozitivna klima, u koj bi se mogao probiti gradišćan­sko­hrvatski je­zik.

Da bi mo­gao ojačati jezik, bi se morale poduzeti sljedeće mje­re:

1. Izobrazba učite­ljev:
Gradišćan­s­kohrvat­skim učite­ljem fa­li elementarno jezično znanje. Gdo kani podučavati jezik, onomu je potribna dobra jezična izobrazba.
 

2. Alfabetiziranje:
U hipcu ne postoji eficijentna i metodički zrela infrastruktura za jezičnu izobraz­bu. Neophodna je vlaš­ća jezična akademija. 1994. lje­ta je uteme­ljen Znan­stveni institut Gradišćanskih Hrvatov, koga Savezno kan­celarstvo danas niti ne podupira, a niti mu je zasad alociralo funkciju jezične akademije. Falu struč­njaki, ki bi izdjelivali korpus riči gradišćanskohrvatskoga jezika.

3. Planiranje jezika:
Zadaća Saveznoga kancelarstva bi morala biti, da se skrbi za novu orijentaciju u pogledu na jezičnu politiku. Potribna je kampanja u pogledu na standardizaciju jezika.

4. Obrazovna politika:
U cijelom obrazovnom sistemu je dominantan nimški jezik. Školski predmeti se moraju podučavati po hrvatsku. Evaluacija je neophodna, da se vidi, ča je potribno, da bi se mogli registrirati pozitivni rezultati.

5. Životna baza:
Jezična prava su mirilo za demokratski standard, ali nisu g­a­rant za opstanak jezika. Je­zik more preživiti samo onda, ako svojim govornikom more pri­skr­biti sredstva, ka su im potribna za žitak. Zato je potribno vezati jezik na ekonomski profit.

Agnjica Csenar-Schuste