U organizaciji Hrvatske ma­tice iseljenika (Hmi) u pe­tak, 23. novembra je održan 24. Forum hrvatskih manjin na temu „Jezična baština hrvatskih autohtonih zajednic Sridnje i Jugoistočne Europe“, u koj se problematizira globalizacija i nje uticaj na hrvatski jezik i dijalekt Hrvatov u iseljeničtvu. Stru­čni skūp svako ljeto obdjeluje pi­tanja vezana uz život i djelovanje hrvatskih ma­nji­n­skih zajednic u Austriji, Čr­noj Gori, Češkoj, Italiji, M­a­djar­skoj, Makedoniji, Rumunj­skoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji. S propadanjem rural­nih zajednic postaje u­gro­žen hrvatski jezik.

ZAGREB — „To je prilika da predstavniki manjin prezen­tiraju ono ča je njim važno u zajedničkoj razmjeni mišljenja i iskustav, a jezik je jedno od najvažnijih pitanj jer u njemu leži naš identitet“, rekao je rav­natelj Hmi-a Mijo Marić. Cilj ovoljetnoga Foruma je bio po­kretanje rasprave o problemi potiskivanja jezika i dijalektov malih skupin, kako su oni hrvatskih manjinskih zajednic, u okviru sve veće globalizacije ka utiče na jezičnu raznolikost i održivost. „Hrvatske manjine uspile su se očuvati u ruralni zajednica, a kako propadaju te ruralne zajednice i ljudi se selu sa sela u grade, njev identitet i jezik postaju jednako u­groženi”, rekao je voditelj Odjela za hrvatske manjine u Hmi Marin Knezović.

Razmjena iskustav iz razli­čitih zemalj pokušala je ponuditi načine za očuvanje mjesnoga govora i identiteta. Svaka manjinska zajednica ima svo­je specifične probleme, veli Knezović dodajući kako su to ponekad politički, ali najčešće kulturni problemi. „Aktivno dj­elamo na očuva­nju hrvatske kulturne bašćine, stoga smo n­edavno napravili Dvd vezan za spomenike hrvatske kulture u zagrljaju Dunaja, a cilj je podsjetiti na ime­na i velikane ki su bitni za na­šu povijest“, rekao je koordinator za sport i omladinu u Hrvatskom kulturnom centru Novoga Sada Ivan Horvat.

Borimo se očuvati naš jezik tako da organiziramo akcije u škola i crikvi kako bi čim već dice upotribljavalo naš lokalni jezik, rekla je profesorica u dv­ojezičnoj gimnaziji u Kara­šu u Rumunjskoj Ana Filca. Nedostaje nam knjig, pogotovo dičjih. Kada bi dica imala već za čitati, već bi se zanima­la za naš jezik, veli Filca.

U Italiji se Moliški Hrvati boru s problemom nedostatka nastave na hrvatskom jeziku ki je nastao kada su zatvorene dvi škole zbog maloga broja školarov, a jedina ka je otvorena održava nastavu za prvih pet razredov osnovne škole.

Zbog birokracije izgubili nastavu na hrvatskom jeziku

„Sve zač smo se borili zadnjih dvajset ljet, najednoč smo izgubili zbog birokracije. Talijanski zakon ne daje dozvolu za male škole, iako smo mi iznimka kao priznata jezična h­r­vatska manjina i na to imamo pravo“, rekao je dopredsjednik Saveza hrvatskih zajednic u Italiji Antonio Sammartino.

Državni tajnik za Hrvate iz­van Hrvatske Zvonko Milas podsjetio je na prošloljetnu od­luku Vlade kom je osnovano Vijeće za učenje i poučavanje hrvatskoga jezika.

Time se nastoji razviti strategija očuvanja hrvatskoga jezika i identiteta i povećati pro­račun za potporu programov i projektov hrvatskih manjin, k­a­ko bi ih potaknuli na učenje je­zika i političko djelovanje za ostvarenje prava na učenje hrvatskoga jezika u škola.

Knezović pak objašnjava da Hrvatska more pomoći ma­njinskim zajednicam, ali to prvenstveno mora biti interes političara držav u ki živu.

(uredn.)