O krapinski neandertalci smo pisali u Hrvatski novina pred već ljet, a sada moremo nešto reći i o njevom jeziku.
ŠOPRON — „To je istodobno i jezično putovanje, kade smo iskali prajezik naših krajev. Organski jezik ki ima jako čuda poveznic i današnjemu ugarskomu jeziku, ali i u starom našem hrvatskom“ (prema ugarskim novinam Kisalföld, u: Hrvatski novina od 21. augusta 2015., str. 6. i 7.).
Ča da se veli na to? Izgleda kao da se ovde radi o pokušaju primijene nacionalno-jezične ugarske lingvističke teorije na druge jezike. Naime „organska ugarska lingvistika“ (Organic Magyar Linguistics) jest put te lingvistike kim ona traži izlaz iz slipe ulice u ku ju je dopeljala europska klasifikacija jezikov. Inače sām pojam organičkih jezikov potiče od Friedricha von Schlegela ki je jezike dilio na organičke i mehaničke (no to je druga stvar). Ugarskim organskim jezikom bavio se je (kako mi se čini) najveć Csaba Varga tr se priča dr. Franje Pajrića o tom vjerojatno odnosi na njega (?). Varga sa poviješću jezikov odlazi još diblje od H. Pedersena i njegovoga konstruiranoga nostratičkoga („našijenačkoga“) jezika iz (mladje) kamene dobe (pronalazak je iz 1903. ljeta), pak bi se to odnosilo i na naše krapinske praljude. Naime, Varga govori joši o proto-nostratičkom jeziku. Ali, kada su htili znanstveno učvrstiti svoj ugarski jezik, putovali su njevi filologi u 19. st. u daleku Aziju da bi istraživali njegove korjene — čak tamo do Ujguristana (o čemu sam 2006. ljeta doznao iz jedne knjige Zvjezdane Sikirić-Assouline). Na sjever kod Laponcev je otišao i prije toga, pater Janoš Šajnović i našao ugarsku vezu s ovimi.
Naj-„banalnije“ su sigurno veze izmed ugarskoga i hrvatskoga jezika u tom ča je ugarski jezik preuzeo brojne slavizme, a hrvatski — odredjeni broj hungarizmov. Inače ovi jeziki — nimaju veze, jer je prvi uralo-altajski jezik, a drugi spada u balto-slavensku grupu. S druge strane su zanimljive (stare i nove) veze hrvatskoga s (ugarskimi susjednimi) turkijskimi jeziki, no i to je druga stvar. Zanimljivo je i to ča dijalektologija govori o svoji „organski idiomi“ — kao o predmetu proučavanja.
(nastavlja se/Josip Seršić)