Ona se je rodila oko Jezuše­voga rodjenja, a umrla je u prvom stoljeću. 22. julija smo svečevali nje spomendan. Evandjelist Luka piše, da ju je Jezuš oslobodio od opsjed­nutosti (Besessenheit). Nato da ga je nasljedovala zahvalna, ispunjena ljubavlju pre­ma njemu i jakom vjerom. Ona je bila nazoči, kad je Jezuš trpio i umro na križu. Ona je bila nazoči, kad je Jezuš bio položen u grob. Ona je bila med ženami, ke su na Vazam jutro prve do­znale veselu vist Jezuševoga goristanja.

 

Dva nebiblijski spisi Mariju Magdalenu računaju med apoštole i naglašavaju nje osebujnu blizinu Jezušu. To su Marijino i Filipovo evandjelje.

 

Skoro tako stara kot kršćan­stvo je debata med stručnjaki, je li je Jezuš bio oženjen i je li je imao ženu za apoštolicu. Je Marija Magdalena znamda bila ta apoštolica? Kot važna svidokinja njegove smrti i goristanja je mogla biti i apoštolica i njegova žena. A znamda je bila samo erotična grišnica? U povijesnom pogledu se malo zna o toj ženi iz Magdale. Morebit da je Zapadna crikva omalovažila nje pra­vu ulo­gu. Ali je tradirano, da  su u ranokršćanskom vrimenu postojale grupacije, ke su Mariju Magdalenu gledale kot peljajuću ličnost kršćanstva.

Kategorije