Federalistička unija europskih narodnih grup FUEN je pri svojem kongresu u južnotirolskom Brixenu (20. -22. junija) oficijelno započeo europsku inicijativu gradjanov za jačanje manjinskih prav. FUEN je birao i novo predsjedničtvo. Za predsjednika je ponovno odibran Nimac u Danskoj Hans Heinrich Hansen. Zlatka Gieler (kao zastupnica gradišćanskih Hrvatov u ime HKD-a) je po tri mandati (devet ljet) položila svoju funkciju.
Gabrielu Novak-Karall od Hrvatskoga centra u Beču generalno spravišće FUEN-a (146 delegatov) je odibralo u sedmeročlani »Forum za dijalog«. U 2011. ljetu je Fuen svoj kongres održao u Željeznom a lani u Moskvi. Kljetu će kongres biti „prikgranični“ naime na nimško-danskoj granici a organizirat ćedu ga Nimci u Danskoj skupa s Danci u Nimškoj.
BRIXEN — Pri ljetošnjem generalnom spravišću FUEN-a dosadašnja potpredsjednica mr. Zlatka Gieler kao zastupnica Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću već nije kandidirala. Ali na nje zagovor i da bi gradišćanski Hrvati i nadalje bili zastupani u odlučujući gremiji FUEN-a je kandidirala glavna tajnica Hrvatskoga centra, Gabriela Novak-Karall. Nju su odibrali u »Forum za dijalog«, ki se unutar FUEN-a skrbi za kontakte s europskimi institucijami.
Kako je naglasila Gabriela Novak-Karall „ov Forum će se zalagati za kontakte s EU-parlamentom, pred svim sa zastupničtvom manjin. To je takozvani „Intergroup za manjinska pitanja. Pokidob da je pri kongresu pokrenuta velika europska gradjanska inicijativa za milijun potpiskov na Europski parlament, da se ojačaju manjinska prava unutra Europske unije, ov Forum u budućnosti će imati još veći značaj“. Kako je nadalje naglasila Gabriela Novak-Karall „…Za svaku manjinu, tako i za gradišćanske Hrvate, je važno, uključiti se u europsku mrižu. Pred svim važni su europski standardi i da se vidi, ča je sve moguće u pogledu na prava manjin kao i kulturnu i političku autonomiju.“ Pri kongresu u Brixenu su u pogledu na to predstavili različne modele.
Kako je nadalje istaknula Gabriela Novak-Karall je važno, da se europske institucije kao npr. EU-parlament zato zalažu, da se standardi u domicilni zemlja držu ili da se podigne nivo, jer „…ide i za manjine, ke nimaju matičnu zemlju. Sve to je zapokano u ovu gradjansku inicijativu, kade su proponenti iz sedam različnih držav.“ Iz Austrije je to visoki reprezentant u Bosni i Hercegovini, koruški Slovenac dr. Valentin Inzko. U Austriji je potribno nabrati 12.750 potpiskov, da bi valjali za ovu peticiju Europskomu parlamentu.
(uredn.)