U biblijskom vrtu rastu biljke, ke su spomenute u Bibliji. Njih je blizu 150. Neke od njih rastu i u naši kraji. Cilj biblijskoga vrta nije čista botanika, nego u prvom redu prikazivanje biblijskih sadržajev. Biblijski vrti moru biti i dio parka i otvoreni za izletnike. Na svaki način služu rekreaciji, meditaciji i vjerskom obrazovanju. Mnoge rasline nosu sa sobom pripetenja iz Biblije ili kršćanstva. U Nimškoj imaju skoro toliko biblijskih vrtov kot je spomenuto raslin u Bibliji. Mi u Austriji ih imamo osam.

Botanički vrt u Jeruzalemu je spomena vridan. Na temelju svoje lokacije naime daje najbolji prikaz biblijske flore. Osobito dugu tradiciju biblijski vrti imaju u Ameriki.
U Pjesmi nad pjesmami kralja Salomona je jedanaest puti govora o lilija, iako nije svenek mišljena lilija, Lilium candidum, nego i črljeni tulipan, anemona, ada vjetrov cvijet (Windröschen), divlja hijacinta, krokus ili roža proroka Izaije. U 35. poglavlju proroka Izaije čitamo: Neka se raduje pustina, zemlja isušena, neka kliče štepa, neka lilija procvate.
Nemoguće je znati, na ke lilije je mislio Jezuš u poglavlju kod Mate 6:28 ili kod Luke 12:27, kad nas opominja: Poglejte lilije na polju, kako rastu. Ne djelaju, niti predu... Mogao je misliti na anemone ili druge upadljive divlje kitice, na priliku na neku vrst krizanteme, Chrysanthemum coronarium.
Morebit ste se kada pitali, od koga grma je bila spletena Jezuševa trnova koruna. Morebit je to bio kristušev trn, Ziziphus spina-christ (Christusdorn), ki raste u okolici Mrtvoga morja u blizini Jeruzalema. Drugi botaničari mislu, da je trnova koruna bila spletena od bodljikave bedrenike/ pimpinele, Sarcopoterium spinosum (Dornige Bibernelle). Po Svetoj zemlji uopće ne moremo koracati, a da ne stanemo na bodljikavo hrbudje. Drvenaste rasline, ke imaju trnje, su na priliku akacija ili grm od kopine (Brombeerenstrauch). Octak sliši zeljastim raslinam kot je to na priliku gujina trava, gospin trn, divlja artišoka, Silybum marianum (Mariendistel). Gujina trava je vjerojatno zadusila ono zrno, ko Jezuš spominja u svojem poučnom pripetenju zapisanom kod Mate 13:7.
Pri izgradnji biblijskoga vrta je bitno gledati na harmoničnost, tako da on zrači mir i prepustiti se vlašćim željam i entuzijazmu. I nije potribno početi od praznoga prostora. Ako jur postoju stabalja ili rasline, se more popuniti mjesto biljkami iz Biblije. Tako stvaramo vrt, ki djeluje prirodno. Študirati Bibliju, kontemplirati, meditirati i slijediti nje duhovne poruke je glavna ideja biblijskoga vrta.
O dvi biblijski vrti u Austriji i Hrvatskoj čitajte drugi put.
(Agnjica Schuster)