Pitanjem ke posljedice za hrvatski jezik ima pristup Hrvatske Europskoj uniji se je bavio jezikoslovac i kroatist sa sveučilišća u Zagrebu, dr. Marko Samardžija 17. marca u Hrvatskom povijesnom institutu u Beču u Canisiusgasse 16. Kako je Samardžija uz ostalo rekao u svojem vrlo angažiranom predavanju u Beču, priprave za novu situaciju teču, a djelatni jeziki Europske unije su i ćedu biti i nadalje engleski, francuski i nimški.

Hrvatski će biti uglavnom ta jezik u koga će se prevadjati, je rekao Samardžija. To znači da triba pripraviti hrvatski jezik na nazive pojedinih strukov i političku terminologiju. A pokidob da gradišćanski Hrvati u Austriji kao jedina manjina izvan Hrvatske imaju svoj standardni jezik i su jur u Europskoj uniji da će se morebit ča od spomenute terminologije moći preuzeti u hrvatski standardni jezik.

BEČ — Kroatist i jezikoslovac akademik Marko Samardžija je u svojem predavanju u Hrvatskom povijesnom institutu u Beču najprvo dao općenit pregled o jeziki i jezikoslovlju. Da je na isti dan predavanja, na 17. marca 1967. u Zagrebu potpisana »Deklaracija o jeziku« ki se odonda i svečuje kao Dan Hrvatskoga jezika je za predavača bila ugodna koincidencija. Sintagma hrvatski jezik - znači da su to jeziki svih Hrvatov, ki se služu svojim jezikom. U pogledu na skori pristup Hrvatske EU je naglasio Samardžija „hrvatski u EU će biti jezik uglavnom na koga će se prevadjati. Isto tako je bilo na primjer 1974. u Jugoslaviji, kada je sve bilo na srpskom a prevelo se je na druge jezike narodov u sklopu Sfrj.“

Standardizirani gradišćanskohrvatski je čakavsko-ikavsko-ekavski sjeverogradišćanskoga tipa o kom je rekao Samardžija „ono ča se je dogodilo gradišćanskohrvatskomu moglo bi se dogoditi i bačkim i bunjevačkim Hrvatom u Ugarskoj“. O hrvatskom jeziku je istaknuo „svi znamo da postoji hrvatski jezik, on funkcionira, ta jezik je priznat upravno, državno i bibliotekarski, i postoji hrvatska jezična realnost i lojalnost“. A o Bks (bosansko-hrvatsko-srpskom) je Samardžija izjavio vrlo pragmatično kako da je pravi problem zač to još kanu imati, da namjesto trih prevodilačkih kabinov imaju samo jednu“.

(uredn.)