Europska čarta regionalnih ili manjinskih jezikov državam potpisnicam odredjuje dužnosti. Vijeće Europe od držav, u ki se govoru ma­njinski jeziki, svaka tri ljeta potribuje izvje­štaj, u kom ugovorne dr­ža­ve moraju opisati status quo svojih manjin.

 

Austrija je dužna izvještavati o svoji manjina
Odbor struč­nja­kov (Sachverstän­di­ge­n­ausschuss, prisp. član 17) čita izvje­štaj i istotako formulira izvještaj. U njem ocjenjuje, ka­ko uspješne su bile mjere, ke su države poduzele za svoje manjine. Odbor stručnjakov komitetu ministrov ša­lje svoj stav, da bi i ministri ocijenili angažman držav potpisnic. Ministri državam davaju tanače. I država Austrija svaka tri ljeta Vijeću Europe mora predati izvještaj o svoji manjina. Treti izvještaj Saveznoga kancelarstva iz ljeta 2011. sam študirala. Čitajte drugi put, ča Austrija govori o gradišćan­skohrvatskoj situaciji.

 

Austrija smi podupirati svoje manjine onako kot joj paše

Sistem, ki kontrolira, je li su države ispunile svoje dužnosti, je premalo izbrušen, velu stru­čnjaki (prisp. Bielefeld 1999; Hofmann 2005; Darquennes 2012). Ako pomislimo na to, da si pojedine države u katalogu aktivnosti, koga predlaže Čarta, moru zibrati ono, ča im se čini da je vridno podupirati, nam nastaje jasno, da su ma­njine odvisne od dobrohotnosti politike i od subvencije, ku je država pripravna odvojiti (prisp Schubert 2004).

 

Konferencija za sigurnosti i kooperaciju u Europi (OSZE)
Unutar OSZE-a (Konferenz für Sicherheit und Zusammenarbeit in Europa) su po završetku Hladnoga bo­ja iz sigurnosnop­o­litičkih u­zro­kov zastupniki dr­žav disku­tirali čuvanje ma­nj­in u Europi. Završni doku­menat iz Kopenhage­na „D­ocument of the Copenhagen Meeting of the Conference on the Hu­man Dimension of the CSCE“ (1990) sadr­žava standarde za manjine. U točki 32 sto­ji, da pripadniki nacionalnih manjin imaju pravo na obrambu svojega jezičnoga iden­titeta. Osebito imaju pravo na hasnovanje svojega jezika kot u privatnom tako i u javnom žitku.

 

Ravnopravnost umjesto diskriminacije

Spomenuti Završni dokumenat iz Kopenhagena u pravnom po­gledu nije obavezan, ali je krčio put daljnjim manjinskopravnim aktivitetom u Europi. Još 1990. ljeta su diozimatelji Konferencije potpisali Parišku čartu za novu Europu, u koj su zapisana načela Završnoga dokumenta iz Kopenhagena: Wir bekräftigen, daß die ethnische, kulturelle, sprachliche und religiöse Identität nationaler Minderheiten Schutz genießen muß und daß Angehörige nationaler Minderheiten das Recht haben, diese Identität ohne jegliche Diskrimi­nierung und in voller Gleichheit vor dem Gesetz frei zum Ausdruck zu bringen, zu wahren und weiterzuentwickeln.

 

U ovi dokumenti je svenek nanovič govora o individuumu kot pravnom subjektu, a ne o kolektivni manjinski pravi, ka se daju cijeloj manjini.

(Agnjica Csenar-Schuster)

Kategorije