Glagoljica je najstarije slavensko pismo, a u Biogradu je benediktinski samostan sv. Ivana Evandjelista od 1059. bio glagoljaški. U 13. stoljeću po razaranja samostana benediktinci su se iz Biograda sklonili na otok Pašman (nedaleko Zadra) i na brižuljku Ćokovac uz kapelu sv. Kuzme i Damjana nastavili glagoljašku tradiciju. Ovde su i ostatki ženskoga benediktinskoga samostana sv. Tome.

Biogradsko područje postaje jezgra glagoljaštva, med najsnažnijimi područji glagoljaštva. Glagoljica je pismo, kim se Hrvati služu jur prik tisuć ljet. Njom su se pisali staroslavenski teksti hrvatske redakcije, osobito crikvene bogoslužne knjige, i hrvatski teksti najrazličitijih namjenov.

 

BIOGRAD NA MORU — Kako nam je odredila nacionalni identitet u prošlosti, tribala bi biti i u budućnosti dio identiteta, pa sutra i u europskoj zajednici narodov. I glagoljica je jedan od hrvatskih doprinosov u duhovnom i kulturnom pogledu za europsku zajednicu narodov, ističe Ivan Knez, gradonačelnik Biograda.

 

Prema zaključki nedavno održanog znanstvenoga skupa pod nazivom „Glagoljica u biogradskom kraju“ na kom je predavalo čak 17 predavačev, Biograd na Moru jedina je jedinica lokalne samouprave, jedino mjesto u Hrvatskoj uopće ko je na pročelje Gradske uprave pored latiničkih natpisov postavio i tri ploče na glagoljici.

 

„Ovih dana na ulazi u grad pored latiničkoga natpisa Biograda postavit ćemo i table na glagoljici“ najavio je Knez.
Glagoljica je danas široko područje istraživanja na području jezika, na području liturgike, stare hrvatske književnosti kom se bavu stručni ljudi. Hrvatska glagoljaška tradicija svakako je najosebujniji segment povijesti hrvatske kulture.

 

„Mi smo prvenstveno turistički grad i u službi kulturnoga turizma u Industrijskoj zoni smo ostavili dva hektare za glagoljaški park, buduću biogradsku atrakciju. Idejni nacrt je u izradi i to će biti prvi glagoljaški park u Hrvatskoj. Uvjeren sam u uspjeh projekta po kom će Biograd biti prepoznatljiv u Hrvatskoj i svitu“ najavljuje Knez.

 

Glagoljica je najstarije slavensko pismo, a u Biogradu je benediktinski samostan sv. Ivana Evandjelista od 1059. bio glagoljaški. U 13. stoljeću po razaranju samostana benediktinci su se iz Biograda sklonili na otok Pašman i na brižuljku Ćokovac uz kapelu sv. Kuzme i Damjana nastavili glagoljašku tradiciju. Ovde su i ostatki ženskog benediktinskoga samostana sv. Tome.

 

„Prema stručnom tumačenju Biograd je bio jedno od žarišćev glagoljaštva kroz stoljeća, branitelj izvornosti i čistoće knjižnoga izraza, tvrdu znanstveniki. Glagoljaški park ponudit će brojne mogućnosti u afirmaciji kulturnoga turizma, ne samo na biogradskom području već znatno širje“ — zaključio je Ivan Knez.

(uredn.)

Kategorije