Roman Kriszt iz Nimškoga Jandrofa s korijeni po očevoj strani u Bijelom Selu je koristio društvena ograničenja i zaključenje zbog koronapanedmije i je konačno završio svoja dugoljetna istraživanja u vezi s imeni i nazivi za ljude sel, kim su se uglavnom ljudi iz susjednih sel kanili našpotati. Sabirač i autor Roman Kriszt je s tom namjerom dijelom virtualno ali i konkretno proputovao cijelo Gradišće i iskao a dobrim dijelom i našao ovakove rugalice (Spottnamen) za brojna sela, od kih nas, naravno, najveć zanimaju rugalice nazivi za hrvatska sela širom Gradišća. Knjiga »Schmalztipfler, Gansbären & Plitzermocha/Lexikon der burgenländischen Ortsneckereien« je izašla u Gradišćansko-hianckom društvu sa sidišćemu Gornji Šica.

NIMŠKI JANDROF/GORNJE ŠICE — Dokle zahvaljujući Znanstvenomu institutu Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH )imamo minucozno popisana hižna imena po hrvatski seli, zarugalice, špotna imena za ljude po hrvatski seli dobrim dijelom znamo, ali je još nimamo popisano. Toga posla se je sada latio Roman Kriszt, ki je u ovkiru svojega opširnoga popisivanja ovih rugalic za cijelo Gradišće pravoda, popisao takove nazive za ljude i u hrvatski seli širom Gradišća. Kako sām autor veli ovo je „zabavljivo putovanje druge vrsti kroz Gradišće“. S knjigom »Schmalztipfler, Gansbären & Plitzermocha/Lexikon der burgenländischen Ortsneckereien« „…sada imamo u ruka novu publikaciju Hianckoga duštva ukom su popisani veselje i uživanje u ruganju, špotanju i dobrohotnom podbadanju, ča je nam Gradišćankam i Gradišćancem jur uvijek bilo u krvi“. Nigdir drugdir se to bolje vidi i more izraziti nego pri takozvani rugalica. Kako je ustanovio Roman Kriszt širom Gradišća, od seljakov na Hati na čistom sjeveru ča do Hiancov na jugu kumaj kade ima sela, ka uz svoje službene nazive nebi dodatno imala i rugalicu. Čuda puti šaljive, proste ali i nazlobne — sve nek moguće ljudske osobine i navodna pripetenja se moru najti u ovi seoski natezanji. Ukupno već do 270 podbadajućih imen, skupa s prisvojenimi anegdotami, objašnjenji i izvoru autor Kriszt je sakupio podatke za ovu publikacijuka obuhvaća zanimljiv kusić gradišćanskoga kulturnoga jerba, bašćine i ju pokušava očuvati od zaborave.

Tim je završen velik projekt Hianckoga društva. A pri sastavljanju Romanu Krisztu ki je glavni lektor u izdavačkoj kući za pravne publikacije Linde-Verlag su pomogli znameniti stručnjaki kao npr. Elke Federbar, Sepp Gmasz, Johann Kriegler i ErwinSchranz a s hrvatske strani i Petar Huisza.

Posebno nas, naravno zanimaju rugalice za nekadašnja ili još uvijek hrvatska sela u Gradišću. O tom moremo u ovoj knjigi najti bogati izvor a naravno i obrazloženje. Ali kako veli sām autor, zahvalan bi bio za moguće potribne korekture a pred svim i za nadopune.

Evo, po alfabetu:

➨ Bandol — Vrepci/Lonac

➨ Bijelo Selo — Mlakari

➨ Cindrof — Britve/Balantiri/Salaunkrowodn

➨ Cikleš — Wossakrowodn

➨ Cogrštof — Blatnjaki, Malošvajcari

➨ Čajta — Naklaši/Krumplini/Sirikoši

➨ Dolnja Pulja — Hajdenjaki

➨ Filež — Torbari

➨ Frakanava — Tukavci

➨ Gerištof — Zelenjaki

➨ Gijeca — Vušioci

➨ Hrvatski Hašaš — Krabaten

➨ Jezerjani — Rogasci (rogi)

➨ Kalištrof — Krowodn

➨ Klimpuh — Bule/Loznjaki/Briganci

➨ Longitolj — Ciganjsko selo

➨ Mjenovo — Brezovci

➨ Nova Gora — Švapari

➨ Novo Selo — Kranjile

➨ Otava — Cotava/Otavskozelje

➨ Pandrof — Zeleni konji

➨ Pajngrt — Pajngrtske vajnge

➨ Parapatićev Brig — Raki

➨ Pinkovac — Kunkari

➨ Podgorje/Bošnjakov Brig— Vrepci/Norci

➨ Raušer — Rauški Cigani

➨ Rupišće — Žganci

➨ Sabara — Magarci

➨ Stari Hodas — Raki

➨ Stinjaki — Kiahpracker

➨ Štikapron — Minje

➨ Šuševo — Buhe

➨ Trajštof — Mrkvari

➨ Uzlop — Birra (ali vjerojatnoje poširenije i Becli [od be za bud, boa])

➨Veliki Borištof — Varošćani

➨ Vincjet — Lesari (lesa)

➨Vorištan — Krumpiri, Srnci

➨ Vulkaprodrštof — Tumari

➨ Žarnovica — Meslari

Kategorije

Slike