Metron folklornomu ansamblu Kolo-Slavuj i trim utemeljiteljem

subota, 25 veljača, 2012 - 02:30

Hrvatski centar u Beču je u medjuvrimenu po četvrti put podilio svoju kulturnu nagradu Metron. Po Antonu Leopoldu (2008.), Jurku Cvečku (2009.) i Hanziju Gabrielu (2010.) u 2011. ljetu je odlikovan nadregionalni ansambl gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj, ki je u ovom ljetu slavio 40 ljet postojanja  a s njim tri utemeljitelji ovoga ansambla dir. Mirko Berlaković, dr. Štefan Karall i dr. Milan Kornfeind.

Sedmeročlani žiri na čelu s mr. dr. Branimirom Brezovićem je krajem prošloga ljeta odlučio da će Metron dodiliti Kolo-Slavuju za velike zasluge ovoga ansambla glede čuvanja hrvatske tradicije i daljnjega razvijanja folklora i u pokazivanju na to, da i „tradicija more biti moderna“ i da ovu nagradu dodili ad personam onim, bez kih ovo sve ne bi krenulo. Laudaciju 23. feb. je držao dugoljetni predsjednik ansambla Klaus Čenar.

 

BEČ — Prilikom svetačne dodjele Kulturne nagrade Hrvatskoga centra u Beču Metron 23. februara u društveni prostorija u Schwindgasse 14 dugoljetni predsjednik Kolo-Slavuja Klaus Čenar je držao vrlo temeljit, dijelom i jako ganutljiv hvalospjev ansamblu  pred svim i trim utemeljiteljem (Mirko Berlaković, Štefan Karall i Milan Kornfeind). Uza to je ova priredba bila prilika i za prikaz vrhunskih muzičkih prinosev: ftm-trio, ki je na svoj način obdjelao svih pet jačak iz prve koreografije ansambla „Stinjačko kolo“, Basbaritenori takaj sa stinjačkom „Lipo ti je čuti“ i sām ansambl Kolo-Slavuj pod muzičkim peljanjem Černija Černuta s po dvi jačke iz ženskoga i muškoga kola. Kako je u svoji zahvalni riči, uz ostalo, naglasila predsjednica ansambla, Gabriela Novak-Karall „ovo sve je nekako izraslo iz Kolo-Slavuja i tim se moremo posebno ponositi i podičiti ne samo na ov dan nego uz potribni angažman i u budućnosti“.
 
Prilikom predaje nagradov (skulptura od stakla s ugraviranim tekstom) naglasio je predsjednik Hrvatskoga centra, mr. Tibor Jugović kako „su svi tri odlikovani istaknute ličnosti u kulturnoj sceni gradišćanskih Hrvatov i su i službeno i u svojem privatnom angažmanu ostavili vidljive trage i slijede u našoj hrvatskoj zajednici“.
 
U sljedećem donašamo izvatke iz laudacije Klausa Čenara:
„Veseli me, da se je žiri Metron-nagrade jednoglasno odlučio za nadregionalni folklorni ansambl Kolo-Slavuj. Pokojni Metro Karall, na čiji spomen se ova nagrada dodiljuje, bi isto imao veliko veselje s tom odlukom, jer je bio jako povezan s ovim ansamblom.
 
Mirko Berlaković je utemeljitelj tamburaškoga društva Sla­vuj kot i Štefan Karall i Milan Kornfeind, ki su osnovali plesačku grupu Kolo.
 

⇒ U jeseni 1969. ljeta su hrvatski študenti na inicijativu Milana Kornfeinda i Štefana Karalla utemeljili „Studentsku plesačku grupu Kolo“ kot sekciju Hgkd-a. U prvi tajedni je 15 članov Kola pod peljanjem Vlade Vukovića i Milana Kornfeinda zavježbalo tri hrvatske koreografije.

⇒ U božićni prazniki 1969. su Kolovci boravili kod Dade Križanca i ansambla Koledo u Zagrebu i zavježbali tri daljnje koreografije.

⇒ Prvi nastupi Kola, onda još uz pratnju tamburašev ansambla Koledo, su bili na Vazme 1970. ljeta u Filežu, Frakanavi, Dolnjoj Pulji i u Velikom Borištofu i na vikend Bijele nedilje u Prodrštofu, Pandrofu, Trajštofu i u Cogrštofu.

⇒ U prazniki 1970. ljeta su pak išli Milan i moja sestra Krista (Karall, rodj. Čenar i hižna družica dr. Štefana Karalla; op. ur.) u Zagreb, da se perfekcioniraju kod ansambla Koledo. Dobro se spominjam još na to, jer je naša mama teškoga srca privoljila va to. Kad smo se pak ostala familija vozili na odmor na Jadran, je mama nastojala, da idemo pogledat, kade je Krista. Našli smo stan Dade Križanca, ali nikoga nije bilo doma, tako da nam nije drugo preostalo, nego da se dalje vozimo na morje. Kad sam kašnje upoznao Dadu, moram reći, da je bila srića, da ončas nikoga nije bilo doma. Mama bi bila Kristu veljek sobom zela. A ki ste poznali Dadu, znate i zač. To gostovanje je ali bilo na veliku korist cijeloj grupi, jer su Milan i Krista počvrstili znanje koreografijov i su to mogli dalje dati na sve člane Kola.

⇒ U jeseni 1970. ljeta su Kolovci pokusili osnovati tamburaški sastav, ali prez uspjeha. Tako su iskali kontakt s jednom gradišćanskom tamburaškom grupom. Pri nastupu Kola na Štefanju 1970. ljeta u Mjenovu je pak Mirko Berlaković ponudio suradnju s Tamburaškim društvom Slavuj. Ovo društvo je nastalo iz tamburaške grupe osnovne škole u Velikom Borištofu, kad je u jeseni 1965. ljeta Mirko Berlaković s ovimi tamburaši osnovao Tamburaško društvo Veliki Borištof, ko se je 28. 2. 1966. oficijelno prijavilo kot Tamburaško društvo Slavuj.

⇒ Odmah na dojdući vikend, i to 1., 2. i 3. januara 1971. su slijedile skupne probe u Velikom Borištofu. Tako se i 1. januar 1971. ljeta gleda za rodjendan Kolo-Slavuja. 

 

Iako društvo još nije bilo oficijelno najavljeno, se je sastavilo peljačtvo:

⇒ Ovi tri slavljeniki su bili prvi odgovorni za Kolo-Slavuj, i to Mirko Berlaković kot predsjednik i odgovorni za muziku, Štefan Karall kot potpredsjednik i Milan Kornfeind kot odgovorni za ples.

⇒ Prvi skupni nastupi ovih dvih društav pod imenom Hrvatski studentski ansambl Kolo-Slavuj su bili u Beču na Hrvatskom balu 18. januara 1971. i u Velikom Borištofu 30. 1. 1971. na športskom balu.

⇒ Prvi puni nastupi su bili veljek drugi dan u Sabari i u Novoj Gori. Slijedili su nastupi u Uzlopu, Vorištanu, Štikapronu, Mjenovu, Velikom Borištofu i na proslavi »50 ljet Gradišće« u Željeznu. Istoga ljeta je bila i prva turneja s nastupi u Hrvatskoj, u Sloveniji i u Koruškoj. Ova dvoja društva su brzo skupa zrasla, iako nije bilo lahko probanje, jer su Kolovci probali u Beču, a Slavujci u V. Borištofu. Skupne probe su se redovito održale u Beču. 

⇒ 3. maja 1973. se je društvo oficijelno najavilo kod kotarskoga poglavarstva pod imenom Hrvatski folklorni ansambl Gradišća Kolo-Slavuj. S ovim imenom se je kanilo pokazati na to, da člani ansambla nisu samo študenti, da oni dojdu iz različnih sel Gradišća i da se zalažu za hrvatski folklor.

 

U štatuti se je zabilježila nakana ansambla — ka je postojala jur pri osnivanju — ne samo kazati plese iz stare domovine, nego i one, ke je hrvatski narod u Gradišću prije tancao, ali ki su se jur pozabili.

 

Tako je Kolo-Slavuj pozvao na inicijativu Mirka Berlakovića, ki je mogao osigurati i financiranje ovoga projekta, poznatoga koreografa i narodnoga istraživača dr. Ivana Ivančana, da proputuje naša sela i istraživa, ča je još u narodu poznato od tancev i jačak. Iz ovih informacijov je Ivančan sastavio ukupno šest gradišćanskohrvatskih koreografijov.

 

Za dvi ove koreografije, naime za „Stinjačko Kolo“ i za „Poljance“, je Mirko Berlaković — kot i za sve koreografije iz Hrvatske i za sve tamburaške kusiće — napisao aranžmane. 

 

⇒ Prva gradišćanskohrvatska koreografija je bila „Stinjačko Kolo“, ka se je predstavila 24. marca 1973. ljeta u Beču. Dobro se još spominjam na probe ovde u pivnici (Schwindgasse 14; op. ur.) i na jedno pripetenje. Pred premijerom petak na probi nam veli dr. Ivančan, kako se autentično i pravilno nastupa: da se ne smu nositi ure, rinčaci, drugi nakit, očalji, ali i da muži ne smu imat bradu. A naš slavljenik Štefan je imao u onu dob punu bradu. Kad smo se pak drugi dan sastali, je Štefan došao prez brade. Skinuti bradu ga je jako teško spalo, ali on je doprimio ta aldov. A danas si ga već ne znam predstaviti s bradom. 

 
A to isto „Stinjačko Kolo“ smo bivši člani Kolo-Slavuja, med njimi i Milan i Štefan, predstavili lani na proslavi 40-godišnjice ansambla.
 
To je i znak još svenek postojeće povezanosti s ansamblom. Od samoga početka je člane društva povezivala ljubav prema hrvatskomu folkloru, narodnoj jački i hrvatskomu jeziku. Nastala su prava prijateljstva, neka još i za cijeli žitak. Tako su i Štefan i Milan našli svoje žene u Ko­lo-Slavuju. Kad se je Milan 1978. ljeta ženio za Angeliku, je Ko­lo-Slavuj bio ravno na turneji u Koruškoj. Ali nismo si dali zet, da tancamo na njevom veselju i tako smo organizirali mali bus, ki nas je dovezao na veselje. Odmah po tancu i čestitanju smo se najzad vrnuli u Korušku, jer smo imali navečer nastup.
 
Autentičnost, ku sam spomenuo, je bila svenek cilj Ko­lo-Slavuja. Tako je ansambl od samoga početka gledao na to, da se nastupa u originalni nošnja i da se prezentiraju tanci ćim bliže tradiciji.
A da se je ta cilj mogao ostvariti, kažu dvi nagrade, ke je Kolo-Slavuj dostao:
  • 1990. ljeta je Kolo-Slavuju dodiljena »Europska nagrada za narodnu umjetnost«. Ta nagrada se dodiljuje ličnosti odnosno društvam, ki se uz svoje poslovno djelovanje peldodavno zalažu za obdržavanje i razvijanje narodne umjetnosti. Pri dodiljenju nagrade je laudator profesor Suppan istaknuo, da člani Kolo-Slavuja znatno doprinašaju identitetu hrvatskih Gradišćancev. U Austriji i izvan granic Austrije da ima ov ansambl znatne uspjehe, jer s punokrvno-živahnom moćom izražavanja, ka razveseli i se dopada, ka povida o prošlosti, ali istovrimeno i obladava sadašnjost, ka otkriva emocije i tim pobudjuje mišljenje o smislu bivanja, zaoštruje pogled, kako svladati budućnost. Djelovanje članov K­olo-Slavuja je obdržavanje narodno-kulturne tradicije — kinča, ki gradi most u svladavajuću budućnost. Zadaća ovoga ansambla da leži u tom, da u sridnjoeuropskom panonskom prostoru pokazuje na vridnost hrvatske narodne tradicije i da tim dobiva identitet i budi pažnju i ljubav med pripadniki različnih narodnih grup.
  • Druga nagrada, ka potvrdjuje zalaganje Kolo-Slavuja za autentičnost, je dodiljena ansamblu prošlo ljeto u Mallorci. Grad Palma je ansambl častio specijalnom nagradom za autenticitet u gajenju i prikazivanju plesne i pjevačke tradicije Gradišćanskih Hrvatov. Ova nagrada se dodili grupi, ka se trsi za posebnu autentičnost u narodnom plesu.

 

Kot je sadašnja predsjednica Kolo-Slavuja, Gabriela Novak-Karall istaknula, to odlikovanje točno izražava to, ča je Kolo-Slavuj i zač se ansambl zalaže u svojem sada jur već od 40–ljetnom djelovanju.
A da je moglo dojti do toga dugoljetnoga djelovanja imamo zahvaliti utemeljiteljem ovoga ansambla. Časni predsjednik Kolo-Slavuja dir. Mirko Berlaković i časni člani dr. Štefan Karall i dr. Milan Kornfeind primaju Metron-nagradu za čašćeni ansambl Kolo-Slavuj. Od srca čestitam — vam i ansamblu Kolo-Slavuj!“
 

Kategorije

Kultura

Slike