Ako se pitamo, ča najvećkrat ide kroz naše ruke, moramo priznati, da su to pinezi. Ništa na ovom svitu nam nije potribnije, nego pinezi, ako mislimo na materijalnu komponentu žitka. Zato ćemo se baviti nekimi činjenicami, ke se tiču pinez.

Pineze su si izmislili stari Grki. Prve kovanice (Münzen) su se pojavile oko 600 ljet pred Kristušem u današnjoj Grčkoj i od Grkov naseljenom području u Turskoj. Osnovna ideja je bila, da se dugovanja već ne zaminjuju, nego plaćaju kovanicami.

U antiki i sridnjem vijeku su kovanice postojale od dragocijenih i rijetkih metalov, i to od srebra i zlata. Tako se pinezi nisu ni pomnožavali. Stoprv u današnjem vrimenu se je to minjalo. Kovanice se produciraju u velikoj mjeri industrijski i postoju na priliku od željeza, bakra (Kupfer) i nikela. Danas nije moguće izdjelivati kovanice od plemenitih metalov, ar bi se za to ispraznile sve zlate i srebrne rezerve svita. Pineze, ke svaki dan hasnujemo, imamo od Europske centralne banke, ka ima svoje sidišće u Frankfurtu. Ona odlučuje, koliko pinez će u euro-coni biti u opticaju. Ona mora paziti i na to, da ne cirkulira preveć pinez, ar bi to prouzrokovalo inflaciju.