Kultura je oduvijek povezivala ljude. Iako to zvuči kao otrcani kliše, stalno ponav­ljana fraza i izbledjela parola, danas, u vrimenu nacionalizmov, migrantske trage­dije, vjerskih (religijskih) ne­snošljivosti, zatvaranja granic i ponovnoga, sve glasnijeg zveckanja oružjem, kultura je danas človiku potribnija nego ikad. Glazba pak, kao univerzalni jezik more ultimativno doprinesti elementarnoj spoznaji ku su lju­di od duha kroz cijelu povijest človičanstva shvaćali i njom se nadahnjivali: „Alle Menschen werden Brüder…“. Riči velikoga Nimca Friedri­cha Schillera ke je uglazbio drugi genij, Ludwig van Beet­hoven, nevjerojatno su jed­no­stavne, diboke i istinite…

Glazba sigurno ima moć pri­bližiti nam lipotu, tragiku, ljubav ili patnju. Lipa glazba osim ča je užitak duha, univerzalni je lijek protiv pred­rasudov, put k poimanju svi­ta kao velike zajednice naših prijateljev vridnih divljenja.

BEČ — Festival hrvatske glazbe, ki se ovo ljeto odvija jur po 12. put, u Beč donosi ono najkvalitetnije iz duge povijes­ti hrvatske glazbe, od renesansnih motetov do recentne glazbe ka je nastala stoprv nedav­no i to ne samo hrvatske glazbe. Kvaliteta interpretov i gla­zbe a će se izvoditi ideja je vodilja festivala.

Ljetošnji Festival je otvorio sjajan zbor Capella Odak s vrsnom dirigenticom Jasenkom Ostojić nizom antologijskih s­a­kralnih skladbov svitske zborske literature u čuvenoj bečkoj Petrovoj crikvi, a dan po­tom mladi dirigent Darijan Ive­zić s komornim zborom u okvi­ru „Pr­ojekta Lazarus“ izvodio je renesansnu hrvatsku glazbu.

Osebujna vokalna umjetnica Zrinka Posavec s odličnim je jazz i etno glazbeniki u Hrvatskom centru izvela svoj nadahnuti program pod nazivom „Panonika & Sevdah“ u kom je ponudila svoju viziju glazbe Slavonije i Bosne.

U palači Eschenbach, jedan od najboljih hrvatskih komornih ansamblov Zagrebački kvar­tet saksofona, prezentirao je glazbu J. Haydna, D. Detonija i A. Piazzolle, a poseban do­živ­ljaj je bila i svitska praizvedba djela „Opus Pocus“ poznatoga američkoga skladatelja DeBoor Canfielda.

Jedan od koncertov u fokusu festivala svakako je bio koncert u okviru projekta „exil.ar­te“, ki pelja poznati austrijski muzikolog univ. prof. dr. Gerold W. Gruber, a ki je bio p­o­svećen skladateljem, žrtvam totalitarnih režimov s područja današnje Hrvatske i Srbije, L. Grinskoga, M. Tyberga i J. Mandića, a realiziran je u suradnji s bečkim Sveučilišćem za glazbu (mdw - Universität für Musik und darstellende Kunst Wien). Sjajne skladbe ovih ma­­lo poznatih skladateljev, ke je zadesila tragična sudbina su bile otkriće ne samo za austrij­sku javnost, već i za stručnjake, muzikologe i povjesničare glazbe. Festival je oduvijek po­svećivao pažnju predstavljanju mladih umjetnikov: ovo ljeto su se u auli zgrade Österr. Beamten­versicherung predsta­vili mla­di, iznimno nadareni vibrafonist Šimun Matišić ki je zajedno s jednim od najpo­znatijih hrvatskih jazz glazbenikov, pijanistom Matijom Dedićem, svirao jazz skladbe C. Coree, P. Methenyja i K. Jarretta.

U Palais Lobkowitz, u prostoru u kom je 1804. prvi put zazvučala Beethovenova „Eroica“, barokne koncer­te velikih europskih majstorov izvodit će­du 27. XI. najpoznatiji hrvat­ski glazbeniki — eksperti za ta period glazbene povijesti — Hr­vatski barokni an­sambl. Na pr­o­gramu su djela G. Muffata, G. Ph. Telemanna, A. Ivančića i A. Corellija.

U kazališću „Akzent“ 29. XI. nastupit će sjajni hrvatski kantautor, poznat i izvan hrvatskih granic — Neno Belan sa svojim bendom Fiumens. Njegovi hiti ke poznaje svaki gdo je provodio ljeta u Hrvat­skoj, svojom vedrinom, mela­n­količnošću i mediteranskom zaigranošću os­ta­ju negdje u uhu po povratku s ljetovanja.

Luka Udjbinac Orchestra i „Around Nine“ International Stars 6. decembra u Porgy & Bess su jazz formacija sastav­ljena od sjajnih glazbenikov iz Sad-a, Austrije i Hrvatske. Ori­ginalni i inventivni autorski ru­kopis Luke Udjbinca svakako je zalog za dolazak na koncert.

Još jedan projekt realiziran u suradnji s bečkim Sveučiliš­ćem za glazbu ki širi kulturne horizonte je koncert skladate­ljicev s područja bivše Jugosla­vije 7. decembra: neke od njih su skladale djela antologijske vridnosti i postale nezaobilazni dio povijesti glazbe matičnih zemalj. Interpreti tih skladbov dolaze zaista sa svih stran svita.

Još jedan dašak folklorne glazbe Dalmacije doživit će­mo 9. decembra na koncertu dvih klapov: ženske klape Škuriban­da i muške Timbar u Hrvats-kom centru. Gdo po­znaje div­nu klapsku pjesmu, zna da je u njoj uhvaćen duh i duša ljudi cijele istočne obale Mediterana, harmonija i sklad jedinstven u svitu.

(Davor Merkaš)