Austrijsko-nimško društvo Berlin slavi u Berlinu svako ljeto vrlo svetačno Austrijski državni praznik. I svako ljeto pozivaju drugu austrijsku saveznu zemlju, da sudjeluje pri različni priredba u Berlinu. Gradišće su u ovom redu jur jednoč preskočili. Ali ovo ljeto je, po 16 ljet, prilikom slavlja »90 ljet Gradišća«, opet zemlja Gradišće pozvana u Berlin.

Turistički savez Gradišća je bio uključen u cijelu organizaciju u Berlinu i je koordinirao sve potribne korake, da se Gradišće čim bolje prezentira  u Berlinu. Muzički je Gradišće reprezentiralo folklorno društvo Tamburica Uzlop. Pri različni nastupi mogla je Tamburica Uzlop predstaviti širok i šar program, početo od koncertnih kusićev, prik narodne muzike, jačak, tancev, ča do sviranja crikvenih jačak.

 

UZLOP/BERLIN — Četvrtak, 20.10. otputovali su rano jutro tamburaši busom iz Uzlopa u Berlin, kamo su po 11 uri durajućoj vožnji srićno dospili. Smješćeno je bilo društvo u nekom hostelu u centru grada, odakle su se skoro sva poznata mjesta u Berlinu mogla ugodno dostignuti. Ali prvič nije bilo vrimena za razgledivanje. Jur petak dopodne je bio zaradjen prvi nastup na stepenica gradske vijećnice kotara Schöneberg, a onda u zlatnoj dvorani ove zgrade. Gradska vijećnica Schöneberg je bila od ljeta 1949. dom Zapadno-berlinske vlade i dom načelnika Berlina. Kraj toga su imale ovde još i druge savezne institucije svoje mjesto (Alliierte Verbindungsoffiziere). Po razdiljenju Nimške u zapadni i istočni dio i po zgradnji Berlinskoga zida, ki je blizu vijećnice mimo peljao, je bila ova zgrada simbol za slobodu u razdiljenom gradu Berlinu. Na ovom mjestu je sprogovorio i John F. Kenedy na vrhuncu krize med Zapadom i Istokom svoje znamenite riči: „Ja sam Berlinac (Ik bin ee Berliner)“. Gradska vijećnica Schöneberg je bila, dokle nije porušen Berlinski zid, glavni politički centar Berlina, i ovde su vladali znameniti načelniki kao Ernst Reuter i Willy Brandt.

 

Predsjednik Gradišćanskoga sabora Gerhard Steier je ovde pozdravio mnogobrojne goste, med njimi i austrijskoga veleposlanika u Nimškoj dr. Ralpha Scheide i načelnika kotara Schöneberg, Ekkeharda Branda. Tamburica Uzlop je sviranjem muzički predstavila Ze-mlju Gradišće. Otpodne je pak slijedio nastup u domu, koga su izgradili na inicijativu negdašnjega poznatoga quizmastera Hansa Rosenthala. Ovde je Tamburica Uzlop prezentirala svoj kulturno-folklorni program iz Gradišća.

 

Subotu dopodne je bio predvidjen posjet u nimškom saveznom kancelarstvu (Bundeskanzleramt). Ovu spektakularnu i modernu zgradu su izgradila od ljeta 1997. do 2001., kada je kancelar Schröder, kao prvi, ovde vladao. Zgrada je jako oštro čuvana, priprave za sigurnost su oštrije nego na primjer na letilišću u Schwechatu. I pri cijelom razgledivanju su dva policajci sprohadjali Uzlopce. Ipak bilo je vrlo interesantno gibati se u onoj zgradi i u oni hiža i dvorana, kade danas najzmožnija žena svita, nimška kancelarka Angela Merkel dirigira sudbinu Europe i svita. Po posjetu u kancelarstvu je slijedilo razgledivanje grada Berlina: Brandenburgertor, Potzdamerplatz, Friedrichstraße, Checkpoint Charly, Unter den Linden, Alexanderplatz, veliki židovski spomenik, dijele stare zidine i još puno drugo.

 

Navečer je slijedio časni večer u Hotelu Maritim, kade je Tamburica Uzlop sa svojom muzikom pratila časne govore i je u dvi dijeli muzikom, jačenjem i tancanjem predstavila gradišćanskohrvatsku narodnost.

 

Nedilju je slijedila maša u crikvi Srca Jezuševoga (Herz Jesu-Kirche). Ova crikva je jako poznata kroz neki dogodjaj iz Drugoga svitskoga boja. Pri nekom zračnom napadu u aprilu 1945. na Berlin pala je 500 kilov teška bomba kroz krov i je udrila u tlo direktno pred oltarom, ali nije eksplodirala. Oko tisuć ovde i po pivnici shranjeni ljudi je na čudesan način preživilo. Za vrime Ndr-a (Ddr) je bila na crikvu priključena škola jedina od države priznata konfesionalna škola države. Na temelju „Šubertove maše“, nadopunjeno s drugimi gradišćanskimi crikvenimi jačkami, je Tamburica Uzlop pratila cijelu mašnu liturgiju. U punoj crikvi je bila tamburaška izvedba za veliki dio posjetiteljev neki novi i do ovoga dana nepoznat doživljaj. U pomašnici na stepenica crikve, je Tamburica Uzlop onda uz sviranje morala i odgovarati na mnoga pitanja zainteresiranih ljudi.

 

Pandiljak je bilo konačno vrimena za odmaranje, ili razgledivanje grada na vlašću ruku, posjeta muzejov ili kupovanje po glavni ulica kao Friedrichstraße ili na Kurfürstendammu, ili uživati život grada na Potzdamerplatzu. I začudjeno se je moralo registrirati, da je Berlin lakocjeniji od Beča. Uopće ne postoju problemi s parkiranjem. Sve ceste, uske ili široke imaju uvijek i trak za parkiranje. Još i veliki bus je pri vožni kroz grad prilikom razgledivanja grada, svenek našao parkirališće. Uza to je Berlin na svi kraji zelen, pun stabalj, parkov i cvijeća.

 

U peti otpodne je bio posjet „Reichstaga“ na programu. I ovde postoju oštre priprave za sigurnost i prošlo ljeto je bila zgrada neke misece za posjetitelje zaprta. U skoro dvi ure dugom peljanju smo upoznali cijelu zgradu ča do gori u poslidnji kut velike kupole, odakle se nudi interesantan, za Uzlopce jur noćni pogled prik Berlina.

(nastavak slijedi)

Kategorije