Kratice nastaju kraćenjem jedne ili već riči, ke čudakrat upotribljavamo u pisanju: npr. je kratica od na primjer; itd. je kratica od i tako dalje; br. je kratica od broj; tzv. je kratica od takozvani … U ovi primjeri smo prikazali obične kratice, ke se tako čitaju, kot kad bi kratice bile ispisane. U pravilu se obične kratice pišu malom početnom slovom i ne dekliniraju/sklanjaju se. Ka ta kratica more ali sadržavati i veliko slovo (kW, MW, pH, Rh, S).
Uz obične kratice postoju i složene kratice, ke su sastavljene od prvih slov svake riči jednoga izraza koga pokraćuju. EU (Europska Unija) DM (Dan mladine), HN (Hrvatske novine), HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti). U hrvatskom jeziku se složene kratice zovu i „pokrate“, ali ov izraz ne poznamo u gradišćanskohrvatskom. Složene kratice stoju obično za imena držav, institucijov, društav, klubov, poduzeć …
U gradišćanskohrvatskom se kod pokraćivanja riči redimo uglavnom prema hrvatskomu standardu: čak. (čakavski), usp. (usporedi) ,tj. (to je)… Imamo ali i kratice, ke smo preuzeli iz nimškoga jezika: mag. (magistar), ORF, USA … A velik dijel kratic pišemo prema medjunarodnomu/internacinalnomu običaju.
Obično su to kratice latinskih izrazov: augm. (augmentativ — uvećanica), D (dativ), n. (neutrum — sridnji rod), S (subjekt)…
Kada se piše točka za kraticom, a kada ne?
Obične kratice skoro svenek završavaju točkom (prof., rodj., hrv. ghrv.…), postoju ali i neke iznimke. Bez točke skraćujemo izraze kao: fra (fratar), gdja (gospodja), gdjica (gospodjica), BA (baccalaureus, baccalaurea), MA (master). Za razliku od običnih kratic se složene kratice pišu svenek bez točke. To su kratice za sva naša društva (HAK, ZIGH, HKD, HKDC, HNVŠ, KUGA, PAIN, DZ, …), kratice zemalj (USA, EU, AUT), kratice strankov (SPÖ, ÖVP, HDZ, SPD …) ili organizacijov (UNO, WHO, UNIDO …) ali i kratica za našu narodnu grupu: GH (gradišćanski Hrvat, gradišćanska Hrvatica).
(Zorka Kinda Berlaković; 38.)