Ča srbijanski po­litičari že­lju pos­ti­ći veličanjem Gavrila Principa? Stota godišnjica početka I. svitsko­ga boja nije službenoj srbijanskoj po­litiki poslužila samo za obi­lježa­vanje jednoga od svojih mītov, nego da bi dala do znanja kako u konačnici ni­su odustali od projekta velike Srbije. More li Gavrilo Pri­n­cip biti simbol Europe?“ (M. Curać, HRVATSKI TJEDNIK).

 

SARAJEVO: ISTOČNO I ZAPADNO/VIŠEGRAD — „Hrvatski povjesničar Ivo Banac smatra kako je obilježava­nje stote obljetnice sarajevsko­ga atentata veličanjem Gavrila Principa samo instrument u ruka onih ki činu sve ne bi li razgradili BiH: ,Žalosno je da u BiH naposve, ča se je dogodilo 90.-ih ljet prošloga stolje­ća još ima onih ki djelaju na nje razdoru. Sve je to jedna de­struktivna akcija i nema ni­ka­kove svrhe ku bi negdo gdo hladno razmišlja mogao podr­žati’ veli Banac. (…)

 

U istočnom Sarajevu uoči 100. godišnjice ubojstva austrijskoga prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i njegove hižne družice Sofije, 27. junija, otkriven je golemi brončani spomenik atentatoru Gavrilu Principu, koga Srbi slavu kao nacionalnoga junaka, iako ga najveći dio povjesničarov i stručnjakov za medjunarodne odnose smatra teroristom. Hen­ry Kissinger u svojoj knjigi »Diplomacy« piše da se je ušlo u boj zbog ,običnoga teroris­tičkoga čina’, čim je izravno označio njegovoga počinitelja teroristom. 

 

Spomenuti spomenik otkrio je i zaželio ,dobrodošlicu u is­točnom Sarajevu’... član Pre­d­sjedništva BiH N. Radomano­vić, a predsjednik R. Srpske M. Dodik rekao je: ,Ov spom­e­nik podižemo s jasnom porukom da je naša borba za slob­o­du u prošlosti bila pravična“ — ovde morebit misli i na ono ča su počinili u Srebrenici! Sr­pska priča se je nastavila i u njevom Disneylandu, alias Andrić/Više/gradu (...)

 

„Jedan drugi dogadjaj ki se je dogodio istoga dana u Sara­jevu, medjutim, pokazao je jed­no drugo lice BiH. U sarajev­skoj Vijećnici Bečka filharm­o­nija svojim koncertom pridonesla je obilježavanju (ove) 100. obljetnice… Ta glazbeni dogadjaj… započeo je himnom BiH, a nastavio se je djeli Hay­dna, Schuberta, Berga, Brah­m­sa, Ravela i Straussa tr zavr­šio… »Odom radosti«, himnom EU...» (isto).

 

(nastavlja se/Vice Bego)

 

Kategorije