Samoborski muzej priklju­čio se je u petak, 18. maja obilj­e­žavanju Medjunarodnoga d­a­na muzeja izložbom i predavanjem o gradišćanski Hrva­ti. Uz prigodnu izložbu o životu i običaji gradišćanskih Hrvatov, u Muzeju je održano i predavanje dr. Katarine Tyran, sveučilišne asistentice na Institutu za slavistiku Bečkoga sveučilišća. Kako su uvodno pojasnili ravnatelj muzeja Miroslav Milonjić i kustos Luka Kazimović, ova izložba je dio svojevrsnoga tematskoga ciklusa; naime, prošlo ljeto je Samoborski muzej priredio izložbu o mo­liški Hrvati, a planira se da će kljetu u Samoboru biti pri­kazana i izložba o karašev­ski Hrvati u Rumunjskoj.

SAMOBOR — Dr. Katarina Tyran se jur nekoliko ljet du­go bavi proučavanjem jezičnih i identitetskih specifičnosti gra­dišćanskih Hrvatov tr je autorica knjige »Identitativno svrs­tavanje uz granicu — Rasprave o jeziku i pripadnosti kod gradišćanskih Hrvata«. Naglasak nje predavanja u Samoboru je bio na specifičnosti, sličnosti i razlika izmed generacijov Hr­vatov ke od 16. stoljeća živu u istočnoj Austriji tr dijeli Slovačke i Madjarske, a ke se zajednički svrstava pod naziv gr­adišćanski Hrvati. Austrijske se smatra autohtonom manjinom, u Madjarskoj su u statusu nacionalne manjine, a u Slo­vačkoj je ostao samo mali broj gradišćanskih Hrvatov ki je go­tovo asimiliran. Kroz stoljeća je njev status već puti minjan pa su tako u pojedini razdoblji bili pod većim pritiskom asimilacije, ali su prem toga zadržali svoj jezik i običaje.

Inače, kako je pojasnila K. Tyran, pitanjem normiranja je­zika gradišćanski Hrvati su se počeli baviti dosta kasno i du­go su koristili svoje jezične for­me ke najčešće odlikuje čakav­šćina, ima i mišavine sa štokav­skim, a u par seli govori se kaj­kavskim naričjem. Normiranje jezika gradišćanskih Hrvatov, prije svega s austrijske strane, provelo se je stoprv 2003. ljeta kad je izdana službena grama­tika. Tako je Katarina Tyran i jezične teme stavila u širi kontekst očuvanja identiteta u st­r­a­nom okruženju kao i u kontekst sadašnjega života gradi­š­­ćanskih Hrvatov.

Na predavanju se je mogla čuti i izravna poveznica izmed gradišćanskih Hrvatov u Beču i Samobora jer postoju zapisi da su svojevrimeno samoborske nogometne ekipe gostovale kod tamošnjih Hrvatov tr da je ta tradicija durala 30 ljet.

Izložba u Samoborskom mu­zeju bit će otvorena do sredine junija, a službeno ju je, u povodu »Medjunarodnoga dana muzeja« ki se u svitu obilježava od 1977. ljeta na preporuku Svitske organizacije muzejskih ustanov, otvorila zamjenica gradonačelnika Sanja Horvat Iveković.

(radiosamobor.hr)