Prije 30 ljet, 15. julija 1990. u Subotici je voljom 221 izaslanika iz svih krajev Vojvodine na Osnivačkoj skupšćini utemeljen Demokratski savez Hrvata u Vojvodini.
SUBOTICA — Rič je o političkoj organizaciji vojvodjanskih Hrvatov ka je Statutom odredjena kao institucija „u koj se oblikuju, izražavaju i zastupaju kolektivni interesi Hrvatov u Vojvodini (Bunjevcev, Šokcev i drugih Hrvatov u Vojvodini) radi ostvarivanja političkih, kulturnih, gospodarskih i drugih ciljev“.
Politika i politički život organiziran u političkoj stranki nije stran ovdašnjim Hrvatom - povijest bilježi bogato i život političkoga djelovanja još u 19. stoljeću, a samostalno po uspostavi Kraljevine Srbov, Hrvatov i Slovencev, čiji vrhunac je bio u 1930. ljetu u okviri Hrvatske seljačke stranke. Politički je život zamro potom kad je Bačka okupirana od Madjarske, a po II. svitskom boju politički život i djelo bilo je moguće u okviru jednopartijskoga političkoga sistema.
„Na početku demokratskih promjenov u jugoslavenskom društvu skupina hrvatskih intelektualcev, većinom iz Subotice, artikulirala je potrebu osnivanja političke stranke s glavnim ciljem da se bori za autentične interese Hrvatov u Vojvodini. Polazišna pretpostavka je bila da jedino politički oblik organiziranosti zajednice more pridonesti pozitivnomu rješavanju položaja i statusa hrvatskoga naroda u Vojvodini u stoprv započetom procesu demokratizacije jugoslavenskoga društva. Najprije je u Subotici 13. maja 1990. utemeljen Inicijativni odbor za osnivanje hrvatske društveno-političke organizacije, ki je zatim objavio Proglas o svoji namjera. Potom, 15. julija 1990., u nazočnosti 221 osnivača iz cijele Vojvodine, u Subotici je održana osnivačka skupšćina, izabrano je peljačtvo stranke na čelu s Belom Tonkovićem, a ubrzo je stranka i registrirana 23. VIII. 1990.«, navodi se u priopćenju Dshv-a povodom njeve 30. obljetnice.
U početku profiliran već kao narodni pokret, Dshv je s vrimenom pak postao manjinska stranka narodnjačke provenijencije, s osnovnim ciljem u inzistiranju na kolektivni pravi i borbi za nacionalnu ravnopravnost vojvodjanskih Hrvatov. Programska načela i djelovanje usmiravani su uvijek prema političkoj zbilji u Vojvodini i Srbiji, uz korišćenje isključivo demokratskih metodov, pri čemu je stranka zadržala samostalnost u zastupanju interesov ovdašnjega hrvatskoga stanovništva u odnosu na političke instancije u Zagrebu.
„Dosljedni izvornim načelam, uz značajni broj uspjeha, dosljedni smo i dalje u borbi za ravnopravnost Hrvata u Srbiji“, zaključuje se u priopćenju Dshv-a.
(Hrvatska riječ)