Hrvatski centar i HKD NAPREDAK planiraju u sklopu jur poznatih »Razgovorov u Centru« obilježiti 100 ljet od Prvoga svitskoga boja, jed­no­ga od najvećih globalnih oružanih sukobov. Posebnu pozornost pritom ćedu dosta­ti gradišćanski Hrvati u zapadnoj Ugarskoj kao važni sudioniki ovoga boja ki je za­počeo na teritoriju „pradomovine“ ubojstvom zadnjega zajedničkoga prijestolona­sljednika, a nastavio se austrijskom objavom boja Srbiji. Hrvatski centar želji u­go­stiti povjesničare i stručnjake na ovu temu iz svih dijelov biv­še Monarhije. Prvi ovo­ljetni »Razgovor u Centru« otvorio je povjesničar i do­pisni član HAZU dr. Nikola Benčić u razgovoru s Pet­rom Tyranom. Dr. Benčić nam je svojimi spominjanji i iskustvom svidočio kako su gradišćanski Hrvati sudjelovali u Prvom svitskom boju, tr kako je ta boj uticao na nje.  Kako je Petar Tyran najavio, iako povijest pišu pobjedniki, HRVATSKE NOVINE ćedu u budućoj seriji člankov o Pr­vom svitskom boju dati prili­ku da svoju povijest ispri­ča­ju i „gubitniki“ ovoga boja. 

BEČ — Dr. Nikola Benčić, kao sugovornik zanimljive povijesti, prilikom »Razgovora u Centru« prisjetio se je svojega školovanja u Budimpešti, kade je učio ćirilicu i slušao srpske profesore, bivše političke za­tvorenike ke su po ruskom sukobu s Titom optužili da su „titoisti“. No, nije se dr. Ben­čić samo kao školar sreo s političkimi su­kobi. Kao sin gradiš­ćanskih Hrvatov, se­­ljakov iz male hrvat­ske Narde u zapadnoj Ugarskoj prisje­tio se je kako su gra­dišćanske Hrvate po tom sukobu (od 1951.-1956.) deportirali kao „nepodobne“ u istočnu Ugar­sku. Tako se mla­di Nikola Be­n­čić, zbog nemogućnos­ti proboja prema Budimpešti, s još nekolicinom kolegov i školarov zaputio prema Austriji, ka­de je počeo graditi svoj akademski i privatni život. 

1914. ljeta u kom je zapo­čeo svitski boj, gradišćanskim Hrvatom se je kroz školovanje na­stojao usaditi jaki ugarski pat­ri­otizam, pa su I. Svitski boj do­čekali kao priliku da se oslobodu austrijskoga jarma. Na­žalost, nisu jedini bili u zabludi da će boj durati kratko, milijuni životov su izgubljeni di­ljem europske bojišnice zbog te ideje. Euforija i patriotizam, po istraživanji dr. Nikole Ben­čića, spl­asnuli su po prvi stradali, ubijeni Gradišćanci. Ta­ko su u Koljnofu nestajale po cijele obitelji, pa tako na spomen ploča moremo najti velik broj istih prezimen, ča znači da su gradišćanski Hrvati ginuli u ve­likom broju. Ipak, točan broj stradalih gradišćanskih Hrva­tov nikad nije utvrdjen, iako Ugarska jur duže vrime najav­ljuje obznaniti točan broj stra­dalih na svojem teritoriju, no dr. Benčić smatra da ćemo to čekati još par ljet. 

Jur sada se je pojavilo veliko zanimanje za ovu tematiku, pa će Hrvatski centar ugostiti vrijeda čim već narodov sudio­nikov Prvoga svitskoga boja, od Ugrov, Srbov, Vojvodjanov, Slovakov i Hrvatov, ki bi nam mogli dati svaki svoju sliku o­v­oga presudnoga dijela povijesti i tako morebit dati okvir za raz­umivanje uzrokov i posljedic boja ki je započeo i obilježio prošlo stoljeće.

(J. Duvnjak)