Subotu, 21. januara u divni prostorija Kursalona Beč (Hübner) po 65. put po redu su svečevali Hrvatski bal u Beču. Priredbu u Kursalonu u 1. bečkom kotaru su oblikovale muzičke grupe iz Austrije, Ugarske i Hrvatske. Četire folklorne grupe su u suradnji kao skupni projekt prilikom ovoga bala, su izvele koreografiju „Oj ružmarine“. Nova koreografija u repertoaru južnogradišćanskoga folklornoga ansambla Štokavci kaže mesopusne običaje iz Čatara (H) i Dolnjoj Borti. Štokavci skupa s ugarskimi grupami iz Sigeta, Dolnje Borte i Sambotela su novo interpretirali ove običaje okolo mesopusnoga (fašanjskoga) utorka. Bal je po ocjeni bio vrlo uspješan.
BEČ — Ov bal, ova istaknuta i tradicionalna kulturna manifestacija u jednom od najlipših prostorijev Beča, imao je geslo »Austrija - Ugarska - Hrvatska — Trilaterala s budućnošću«, je željio povezati Austriju, Hrvatsku i Ugarsku i je stao na četiri glavni stupi »politika — diplomacija — gospodarstvo a ne zadnje i kultura«.
Organizatori bala — Hrvatski centar i Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo u Beču — ovim balom su željili pokazati na tradicionalnu povezanost ovih trih susjednih zemalj i na moguću skupnu još užu i bolju budućnost u okviru Europske unije. Kako je naglasio glavni koordinator ovoga bala, Petar Tyran, odgovarajući geslu bala ovo je dobra prigoda da se prisjetimo povijesti ovih trih toliko povezanih a opeti rascipljenih zemalj i držav. Hrvatski bal 2012., u medjuvrimenu jedna od najvećih priredab integracije u Beču, usredotočio se na ovu činjenicu kroz pjesmu i ples i tim naglasio ne samo hrvatske, nego i druge kulturne elemente Beča, Gradišća, Hrvatske kao i Ugarske.“ Kako je uz ostalo naglasio za Hrvatsku redakciju Orf-a Gradišće „…u ovoj muzičkoj šarolikosti se je zrcalilo geslo ljetošnjega Hrvatskoga bala a tim smo kanili upozoriti na skupnu povijest trih zemalj, a daljnji uzrok je skori pristup Hrvatske Europskoj uniji 1. julija 2013. ljeta.“ Kako je istaknuo P. Tyran „uz sve ostalo smo kanili opet tematizirati dugoljetno potribovanje o otvaranju bilingualne hrvatsko-nimške škole za gradišćanske i druge Hrvate u Beču, i to po mogućnosti skupa s Ugarskom i Ugro u Beču“. U pogledu na broj pohodnikov su organizatori Hrvatskoga bala bili zadovoljni jer se je ukupno približno 800 ljudi zabavljalo na Hrvatskom balu u Beču.
Zabavljali su na dvi veliki pozornica plesni orkestar Forum s pjevačem Davorom Pekotom iz Zadra kao i Latino sa Željkom „Kruškom“ Krušlinom iz Zagreba, nadalje tamburaški orkestar Siget iz Ugarske, kao i posebno odgovarajući ljetošnjemu geslu bala Cimbaliband & Fricska Dance Group iz Budimpešte. Hrvatski folklorni ansambl Štokavci iz Čajte odnosno iz južnoga Gradišća skupa s folklornimi i plesačkimi grupami Őrizsiget (iz južnogradišćanskoga Sigeta), Virgonc (iz Dolnje Borte) i Boglya (iz Sambotela) su za otvaranje bala pokazali „Oj ružmarine — zajednički fašanjski običaji med Madjari i Hrvati na jugu Gradišća“. Ov običaj se još dandanas vrši na sličan način u Četaru (H) i u D. Jerbi (Borti) u južnom Gradišću.
U polnoć se je na ovoljetnom Hrvatskom balu pojavio posebni muzički i plesni projekt koga su pokrenuli povodom ovoga bala. Cimbaliband & Fricska Dance Group iz Budimpešte su oduševljene goste bala otpeljali na svojem glazbenom i plesnom putovanju u sadašnjost i budućnost cimbalske muzike i ugarskoga narodnoga plesa. Pokazali su, da tradicija more biti i moderna, i te kako i da se tradicionalna glazba i folklor moru dobro i lipo povezati npr. sa jazzom.
Po staroj tradiciji je i ljetošnji Hrvatski bal završio s (ovput vrlo začinjenom) gulaš-supom u kafiću Hrvatskoga centra u Schwindgasse 14 a odziv je bio jako velik.
Jedno je jur sada jasno, naime da će i dojdući Hrvatski bal u Beču opet imati posebno geslo i da će najverojatnije biti 19. januara 2013. ljeta. O lokaciji ćedu odgovorni još odlučiti, ali će se rediti i po financijski mogućnosti, jer da organizirati ovakov bal s ovako bogatim program u srcu Beču nije jednostvan a još manje lakocijen posao, se zna. A takaj i to, da je potribno puno marljivih ruk, logistike i čuda dobre volje kao i jakih živcev uz dobru porciju i velikodušnosti.
(uredn.)