Predsjednik Hrvatskoga kul­turnoga i dokumentarnoga centra kao i aktualni pot­pred­sjednik hrvatskoga Na­rod­nosnoga vijeća pri Saveznom kancelarstvu Martin Ivan­čić je bio gost u Centar.razgo­voru i Petra Tyrana srijedu, 13. junija u Hrvatskom centru u Beču. „Zakon o na­rodni grupa“ iz 1976. ljeta je potribno minjati jer je zastario i izgradjen na teritori­jalnom principu, pa uzima u obzir samo gradišćanske Hr­vate u Gradišću, a ne i one u Beču. To već ne odgovara današnjoj situaciji“, rekao je na tribini Centar.razgovora, bivši visoki činovnik u Gradišćanskoj zemaljskoj  vl­adi i bivši općinski politi­čar, socijaldemokrat Martin Ivančić.

BEČ— Martin Ivančić, ki je predsjednik Hrvatskoga kul­tur­­noga i dokumentarnoga cent­ra u Željeznom i trenuta­čno potpredsjednik tzv. Na­rod­no­s­noga vijeća gradiš­ćan­skih Hrvatov (Volksgruppenbeirat) ko djeluje pri austrij­skom Saveznom Kancelarstvu u Beču, is­tiče kako su za nove­liranje Zakona o narodni gru­pa, svih šest austrijskih autohtonih narodnih manjin. Ivančić je istakao kako do sada službena politika nije pokazala dobru volju za tr­aženja manjinskih predstavnikov, a i od nove narodnjačko-slobodarske Vlade ne očekuje velike pomake. Posebno je po­zvao predstavnike gradišćan­skohrvatskih društav na bolju i snažniju medjusobnu suradnju, kao i suradnju s predstavniki ostalih austrijskih manjin, napomenuvši kako „samo svi za­jedno moru pomaknut stvar s mrtve točke“.

Od vrućih temov kimi će se Narodnosno vijeće baviti i ras­pravljati s vladinimi predstavniki je promjena Zakona o m­e­diji, uključujući traženje rje­še­nja za sufinanciranje manjin­skog tiska. Velika i važna tema, kako je istakao, je privatna hr­­vatska televizija ka bi se u suradnji sa Hrvati u Slovačkoj i Madjarskoj, a u sklopu EU pro­­grama Interreg bavila gradiš­ćanskim, a kasnije i ostalimi doseljenimi Hrvati. Najavio je svaki tajedan novu pol ure dugu TV emisiju za gradišćanske H­­r­vate, podvukavši da ta privatna televizija neće biti konkurencija javnoj austrijskoj televiziji Orf, ka takaj ima pol ure du­gu TV emisiju za austrijske na­rodne grupe, nego će biti „dodatna ponuda“ za bolji i češći pristup manjin medijskomu prostoru.

Ivančić se je osvrnuo i na b­o­gatu i značajnu izdavačku djelatnost Hrvatskoga kulturnoga i dokumentarnoga centra u Ž­e­ljeznom, na čijem je čelu napomenuvši kako je do sada izdato 26 školskih knjig i učbenikov na gradi.-hrvat­skom je­zi­ku za sve školske pre­dme­te. P­ohvalno se je izrazio i o Ton­skom arhivu hrvatskih di­jalek­tov, odnosno istraživa­nju gradišćanskohrvat­skih dijale­k­tov i govorov po svi seli u Gradiš­ću, za­htjevnom projektu ovoga Centra, od koga će­du svi oni ki se bavu temom gr­a­dišćan­skih Hrvatov, kako u Au­striji tako i u su­sjedni ze­mlja tr Hr­vat­skoj, imati velike ko­risti, kada bude do kraja obdje­lan i digi­tali­zi­ran.

Razgovor s Marti­nom Iva­n­čićem, ko­mu je publika postavljala i n­e­ugodna pitanja, dajući mu na znanje da u neki stvari nisu istomišljeniki, sjajno je peljao glavni urednik Hr­vatskih no­vin Petar Tyran, znalački smi­rujući ponekad uzavrelu situaciju.

(Snježana Herek)