Početke Festivala hrvat­ske kulture u Slovačkoj triba zapravo iskati u  1987. ljetu. Tada je krajem miseca junija bio hakovski Dan ml­adine u Mjenovu a Martin Prikosović je bio po­zvao tadašnjega načelnika Devinskoga Novoga Sela, Já­na Cvečka, u Mjenovo. On­de se je pak bio upoznao i s fileškimi Granič­ari i ih je po­zvao jur kratko potom na gos­tovanje u Devin­sko Novo Se­lo. Po gostovanju Graničarov onde pisao je Jakov Berlaković 11. septembra u Hrvatski novina pod naslovom „Braći na pohodu“: „Iako smo si braća po rodu, blizi po jeziku i su­sjedi u geografskom p­o­gledu, rijetkokrat imamo pri­liku da pohodimo naše Hr­vate u Čehoslovačkoj“.

S iskustvom omladinske fe­šte u austrijskom Gradišću i potom kad su si Novosielci ponovno bili pozvali Filešce u 1988. ljetu — kako nas pod­učava aktualna izložba u mu­zeju u Devinskom Novom Se­lu, ku je sastavila Jozefina Daničová — su odlučili, da će­du isto pokusiti prirediti ova­ko veliku feštu pred svim i mladine i su 1989. lj. po­zvali na 1. »Chorvátski festival«.

U Hrvatski novina smo tada pisali (30. junija 1989. ljeta): „Chorvátski festival (…) je prez sumlje priredba, kakovu selo kraj Požona (Bra­tislava) uz rijeku Moravu još nije doživilo u svojoj povijesti, a još manje Hrvati, ki ov­de živu jur već od 400 ljet. (…) Novosielci su prez sumlje jedna od zadnjih granov skoro izumrlih moravsko­polj­skih Hrvatov (Marchfeldkro­aten). Da ovi Hrvati imaju i dandanas — prem željeznoga zastora i trih željeznih žic (jedna i pod električnom stru­jom) — medjusobno kontakta, pokazao je autobus pun ljudi iz dolnjoaustrijanske veleopćine Egelhartstetten, partneropćine Novoga Sela, ki su došli na ov festival. To su ljudi iz Niederweidena, Loimištrofa, Frame, Gošteta (Kopfstetten), Velikoga Sela (Lassee), Straudorfa itd., ki manjim dijelom još razumu hrvatski, ali ki su većim dijekom gradišćanskohrvatskoga (moravskopoljsko-hrvatskoga ) porijekla.“

Tada je iz Zagreba doputo­vao službenik Ministarstva vanjskih poslov Viteslav Vaniček iz Zagreba „…ča je prez sumlje znak početka oficijelne suradnje Hrvatov u Slova­čkoj s Hrvatskom…“. Uz tadašnje načelnike „rihtare“ (Martin Wolf iz Jandrofa,  Štefan Broz iz Čunova, Ján Cvečko iz Devinskoga NS i Karel Pacelt iz Šenkvic) je iz Beča došao i predsjednik Hgkd-a Demetar Karall. A u isti HN u opširnom izvješ­ćaju o ovom 1. festivalu piše uz ostalo „…Zapravo su to bili privatniki ods. funkcionari Hgkd-a, ki su omogućili, da na ovom festivalu sudjel­u­ju i Hrvati iz Beča i Gradiš­ća. Nastupio je folkl. ansambl Grad. Hrvatov Kolo Slavuj, pjevački zbor Hgkd-a i mla­da plesačka grupa ovoga gr­a­dišćanskohrvatskoga društva u Beču“ (Piplići, op. ur.).