U Hrvatskom centru u Beču je 15. marca javnosti premijerno predstavljena knjiga,  »Croatica Mechitaristica«, bibliografija hrvatskih knjig tiskanih u Mehitarističkoj tiskari u Beču, djelo autorov Tihomila Maštrovića i Slavka Harnija. Rič je o stručnoj knjigi, odnosno deskriptivnoj bibliografiji hrvatskih publikacijov tiskanih u Tiskari Kongregacije mehitaristov u Beču, od ljeta 1815. do 1986.

Knjigu ku su krajem prošloga ljeta objavili Erasmus naklada d.o.o. i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (HN su o tom jur pisale), uz autore, predstavio je akademik Radoslav Katičić. Kako je rekao Petar Tyran u svojem uvodu ovoj prezentaciji, ovde se radi o epohalnom djelu ko je od velike važnosti ne samo za Hrvatsku, nego prije svega i za Austriju, jer su u ovoj velikoj i opširnoj  bibliografiji opisane tiskanice ke su nastale na tlu Beča, Austrije i tim su doprinesle ne samo ugledu nego i značaju Beča u kulturnom i književnom pogledu. U ovoj bibliografiji moremo najti i gradišćanskohrvatske tiskanice, tako npr. Fabijana Hausnera, Martina Meršića ili Jakova Dobrovića.
 

BEČ — Izdanja na slavenski jeziki posebno su brojna med naslovi tiskanim u toj tiskari ka neprekidno djeluje od ljeta 1811., dakle jur punih 200 ljet, i ka je odmah po osnivanju, za potrebe tiskanja hrvatskih i nekih drugih slavenskih knjig, nabavila latinička slova s dijakričkimi znaki. Premda je tijekom XIX. i XX. stoljeća u Mehitarističkoj tiskari u Beču objavljeno 239 hrvatskih publikacijov, ča na hrvatskom ča na drugi jeziki, djelovanje te tiskare u hrvatskoj stručnoj i znanstvenoj javnosti uglavnom je ostalo malo poznato.

 

Bečki mehitaristi su hrvatska izdanja tiskali temeljem carske privilegije o tiskanju knjig „na istočni i zapadni jeziki“ (k. k. private Buchdruckerei der Mechitharisten-Congregation in orientalischen und occidentalischen Sprachen). U Mehitarističkoj tiskari objavljene su hrvatske knjige iz brojnih područjev društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti. Tako su kao dio Croatice Mechitaristice tiskane knjige s područja filozofije, teologije, prava, povijesti, politike, gospodarstva, poljodjelstva, odgoja i obrazovanja, etnologije, arheologije, zemljopisa; mnoga objavljena djela s područja medicine, matematike, biologije, a napose su brojni naslovi iz književnosti, osobito pjesničtva. Jedna od zanimljivosti, kade je rič o hrvatski tiskovina u Mehitarističkoj tiskari u Beču je činjenica da su u njoj tiskane i jedne hrvatske novine. To je Novi pozor, političke novine s ciljem promicanja hrvatskih nacionalnih interesov ke su od 1867. do 1869. izlazile u Beču. U bečkoj tiskari objavljeni su i neki važni književni prijevodi na hrvatski jezik, spomenimo tako »Božićnu pjesmu« Charlesa Dickensa, ča je prvi hrvatski prijevod toga engleskoga klasika, tr »Prkonjicu« i »Zapise« ruskoga književnika Ivana Sergejeviča Turgenjeva.

 

Kod mehitaristov u XIX. stoljeću svoja djela objavljuju brojni pisci ki imaju svoje ugledno mjesto na zemljovidu hrvatske kulturne bašćine: Vjekoslav Babukić, Baltazar Bogišić, Andrija Torkvat Brlić, Franjo Carrara, Dimitrija Demeter, Andrija Dorotić, Ivan Filipović, Juraj Haulik, Stjepan Ivičević, Antun Kaznačić, Vjekoslav Klaić, Antun Mažuranić, Matija Mesić, Metel Ožegović, Martin Meršić ml., Ilija Okrugić, Medo (Orsat) Pucić, Milan Rešetar, Bogoslav Šulek, Josip Juraj Strossmayer, Josip Torbar i mnogi drugi. More se dakle, s pravom zaključiti da je Croatica Mechitaristica, važan i nezaobilazan dio biografije hrvatskih knjig tiskanih izvan Hrvatske.

 

Djelo autora Tihomila Maštrovića i Slavka Harnija: »Croatica Mechitaristica bibliografija hrvatskih knjiga tiskanih u Mehitarističkoj tiskari u Beču«, obasiže 312 stranic bogato ilustrirane knjige veličine 32,5x23 cm. Knjiga sadrži dva uvodne tekste (Tihomila Maštrovića i Slavka Harnija), glavni bibliografski niz, tumač imen autorov, prevoditeljev i priredjivačev, kazala (naslovov, stručno, imen i pojmov) tr Summary i Zusammenfassung.

(uredn.)

 

 

Kategorije