Tomislav Žigmanov je reagi­rao na izjave srbijanskih du­ž­nosnikov kako je Srbija ša­m­pion u poštivanju ljudskih i manjinskih prava. Narativ da je Srbija šampion u poštiva­nju ljudskih i manjinskih prav je pamflet iza koga ne stoji činjenično stanje, izjavio je 12. septembra republički za­stupnik i predsjednik Demokratskoga saveza Hrvatov u Vojvodini (Dshv) Tomislav Žigmanov.

BEOGRAD — Tomislav Žig­manov je reagirajući na istupe srbijanskih dužnosnikov u ki ističu ispunjavanje najviše razine manjinskih prav kao i do­nošenje novih propisov ki ćedu to unaprijediti, ocijenio kako to „naravno, ne pije vodu. Pre­mijerka Ana Brnabić je nedav­no izjavila kako je Srbija »ša­mpion u poštivanju ljudskih i manjinskih prav«, kao da je ovo područje društvenoga živ­o­ta neka grana športa, recimo američki nogomet, kad se dr­žave natiču u postizanju rezul­tatov. Manjinska prava, prate­ći institucionalni aranžmani i manjinske politike i njeva pri­mjena, daleko su složeniji i za­htjevniji društveni izazovi u čiji rješenji i ostvarenji nima »šampiona« već postignute dr­uštvene pravde i zadovoljnih gradjanov. Da li u tu skupinu spadaju i školari završnoga ra­z­reda na hrvatskom u subotičkoj gimnaziji ki tijekom svojega 12-ljetnoga školovanja nisu imali niti jedan učbenik na materi­njem jeziku u svoji ruka?“, upi­tao je čelnik Dshv-a. 

Kritički govoreći o najavljeni promjena Zakona o zašćiti prav i slobodov nacionalnih m­anjin tr Zakona o nacionalni vijeći nacionalnih manjin on ističe da je čisto upitno koliko su pojedini sadržaji izmjenov sukladni europskim standardom u području zašćite ma­nji­n­skih prav. Po njemu, brojne su manjkavosti predloženih rje­šenj, od kih su neka „ne samo protuustavna nego i već nego pogibeljna. Recimo, isključenost članov tijel političkih str­a­nak nacionalnih manjin u dje­lu manjinskih samouprav (zamislimo da se za zastupnike u Narodnoj skupšćini moru ka­n­didirati samo člani kulturno-umjetničkih udrug!). Ili da svi zapisniki, odluke i akti ke donosu vijeća moraju odmah po sjednici vijeća biti dostavljeni mjerodavnomu ministarstvu!? Ili da suradnja vijeća s matičnimi državami mora biti u okviri vanjske politike Republike Srbije?!“.

Drugimi riči, zaključuje Tomislav Žigmanov, predloženimi rješenji se želji politički de­subjektivizirati nacionalne m­a­njine te osnažiti državni nadzor nad djelatnošću samouprav nacionalnih manjin.

(iz/h/uredn.)