Predsjednik Europske kom­i­sije Jean-Claude Juncker je u svom tradicionalnom gov­o­ru o stanju Europske unije 12. septembra iznio svoju vi­ziju budućnosti toga saveza ki po njemu triba postići sna­žnije zajedničko bankovno, obrambeno, obavješćajno, vanjskopolitičko i trgovinsko djelovanje, uspostaviti tran­s­nacionalne političke kampa­nje, imenovati zajedničkoga ministra financijov i funkciju samo jednoga predsjednika.

BRUXELLES — Predsjednik Europske komisije svako ljeto u septembru pred Euro­p­skim parlamentom drži go­vor o stanju unije u kom se osvr­će na postignuća toga saveza, viziju i smir za nadolazeće ra­z­doblje, tr otkriva kakovo će biti daljnje djelovanje Komisije. Bivši luksemburški premijer 12. septembra je održao svoj go­vor po treti put u svojem mandatu ki dura do 2019. ljeta.

Juncker je izrazio želju da bi se gradjani Europe 30. mar­ca 2019., dan po izlasku Velike Britanije iz europskoga saveza, probudili u Uniji u koj će „pr­i­padnost eurozoni, bankarskoj uniji i šengenskomu pros­toru postati norma za svaku d­rža­vu članicu“, u koj ćedu se „osnažiti temelji ekonomske kao i monetarne unije“, kade će se postići dogovor oko stvaranja stvarne europske obrambene unije i kade će jedan predsjed­nik predvoditi djelo Komisije i Europskoga vijeća potom kad je izabran po paneuropskoj de­mokratskoj kampanji. Predlo­žio je i da se unutar Europsk­o­ga vijeća, kako bi EU „bila u­činkovitija“ odluke već ne donosu jednoglasno nego većin­om glasov predstavnikov držav.

Juncker želji i imenovanje zajedničkoga ministra financi­jov i gospodarstva, osnivanje novoga europskoga ureda za nadzor tržišća djela i zajedni­čku europsku obavješćajnu je­dinicu i javno odvjetničtvo ko bi se nosilo s prikgraničnimi prijetnjami, nagražanji.

Istaknuo je kako EU triba nastaviti s postizanjem trgovin­skih sporazumov s dionicami iz svita, no kako EU „nije naivni zagovornik slobodne trgovine“ tr „uvijek mora braniti svoje strateške interese“, zbog čega je predložio i novi okvir za analizu investicijov ki bi pro­vjeravao dobrobit stranih ula­ganja za europske gradjane.

U svojem govoru je spomenuo i Hrvatsku, naglasivši da ona triba biti čim prije primlje­na u šengenski prostor kad ispuni potribne uvjete.

(Hina/dž/uredn.)