Leksička interferencija u našem jeziku - Mali jezični savjeti

Danas ćemo se baviti germanizmi, ada posudjenicami iz nimškoga jezika. Postoju germanizmi u govoru, ki pripadaju razini dijalekta, ali imamo i germanizme na razini norme.

Posudjenice u gh. standardnom jeziku (ada na razini norme) uglavnom stoju za oblike, ki su izraz društveno-gospodarskoga, političkoga, kulturnoga i opće civilizacijskoga karaktera: kasa (< Kasse) uz blagajnu, kredit (< Kredit) uz zajam, kontrola (< Kontrolle) ali i nadzor (jer poznamo i rič nadzornik), šanca (< Chance) uz mogućnost, broš (Brosche) uz kopča etc. Uzato je normirano i dost germanizmov, za ke uopće nimamo odgovarajući hrvatski izraz: brošira (< Broschüre), šarlatan (< Scharlatan), bermanje (< Firmung) etc.

Posebno u naši govori (ada na razini dijalekta) je leksička interferencija jako produktivna, tako da imamo germanizme za skoro sva dostignuća, ka su vezana uz današnje vrime. Sljedeći mali izbor posudjenic dobro pokazuje, u ki dimenzija se kreće leksička interferencija u naši govori, ča sigurno nije potribno i čim zapravo izražavamo nemar prema našemu jeziku: „cug“ (< Zug) a ne vlak, „küšronk“ (< Kühlschrank – hladnjak), „vošmašin“ (< Waschmaschine – stroj za pranje rublja), „onhengr“ (Anhänger – prikolica) „kvitunga“ (< Quittung) a ne priznanica, „voljknkrocr“ (< Wolkenkratzer – neboder). Dica po školi ne idu u cjelodnevni boravak ili obdanišće nego u „hort“ (< Hort). 

Kratice iz nimškoga jezika se u govoru preuzimaju svenek u neprominjenom obliku, pak imamo za trgovačku akademiju HAK, za višu tehničku školu HTL, za sveučilišće uni, za stručnu višu školu PH etc. 

Replike iz nimškoga jezika se obično prepoznivaju po neki fonetski osobina, jer nimški glasi, ki nisu identični s hrvatskimi, se prekrajaju: nim. /ö/ > gh. /ie/: hierati (aufhören – prestati), nim. /au/ > gh. /av/: pravica (Brauch - običaj), pravati (brauchen - tribati); nim. /w/ i /v/ > gh. /b/: biršlj (Würstel – kobasica), boktati (Wache halten - stražariti), serbus (Servus); nim. /pf/ > gh. /f/: fajfa (Pfeife); nim. /mpf/ > gh. /nf/: štrinfa (Strumpf), nim. /-erl/ > gh. /-lj/: lajblj (Laiberl – majica), paklj (Packerl - paket), saklj (Sackerl - torbica). Čudakrat imamo i obezvučavanje suglasnikov, ča smo jur na drugom mjestu spomenuli: „trpaj“ (dabei – pri tom), „nempaj“ (nebenbei – usput), „oljatinks“ (allerdings – na svaki način).

U ovi slučaji se i dobro vidi, da se posudjenice preuzimaju uglavnom iz dijalektov naših nimškogovorećih susjedov, a ne iz standardnoga nimškoga jezika.

(Zorka Kinda Berlaković; 20.)