Beethoven i Mozart su opet nastali popularni. Pri liječenju kroničnoga stresa more pomoći muzika. To je dokazano na temelju najnovijih istraživanj. Pacijenti, ki su imali depresije, podiljeni su u dvi grupe: prva grupa je išla na psihoterapiju, a druga je 50 minut dnevno slušala klasičnu ili baroknu muziku. Sve to je duralo osam tajedan dugo. Na kraju eksperimenta su pacijenti, ki su terapirani uz pomoć muzike, kazali manje simptomov depresije nego oni, ki su hodili na klasičnu psihoterapiju.

I rezultati istraživanj Sveučilišća Philadelphia, ko je eksperimenat izvelo s 184 volonteri, su pokazali, da slušanje muzike ima pozitivan efekt na pokrete, raspoloženje i na bol.

Istraživanje centra za onkologiju u Iranu upozorava na direktan uticaj muzike na pacijente, ki su operirani na moždjanoj srži. Oni, ki su slušali muziku za vrime operacije, imali su manje boli. Istraživanje je obuhvatilo različne faze u žitku človika, od samoga rodjenja do visoke starosti. Muzikoterapija, ka se poslužuje muzikom, da bi liječila, je mnogokrat psihološke naravi, ali se koristi i za smanjenje boli. Uz suradnju neuropsihijatra, gerijatra, pedijatra ili drugoga špecijalista, pacijenti slušaju muziku. Tako je u neki zemlja muzika sastavni dio terapije, na priliku u Rimu, u Bolnici Maloga Jezuša, kade mladi pacijenti na terapiji slušaju Mozarta. Dokazano je, da slušanje muzike pri oporavku pacijentom jako pomaže.

Sveučilište Caledonian iz Glasgowa je pokrenulo projekt muzikoterapije, da se prvi put analizira efekt muzike na ozdravljenje, i to one ka nije klasična. Na temelju rezultatov bi se mogli razviti kompjutorski programi, ki bi bi bili od velike pomoći u liječenju depresije i trudnosti. Klasična muzika prevladava u muzikoterapiji, ali su pokazala istraživanja, da se mora misliti i na jazz, new age, indijansku muziku, muziku Pink Floyda i Glorije Gaynor.

Prema neki istraživanji, muzika Ludwiga van Beethovena hasni protiv napadov panike, a pomaže i raslinam, da friže rastu. Takozvani Mozart-efekt se je vjerojatno najveć študirao. Mnogokrat se Mozart igra pri liječenju govornih poremećajev (Spra chstörungen). Muzika talijanskoga kompozitora Vivaldija pak nimškoga Händela pomaže liječiti agresije.

Jazz je optimalan za dobro raspoloženje: oslobadja dušu. U prilog ovoj tezi idu rezultati novijih istraživanj. Gregorijansko spivanje je vrst vokalne muzike liturgijskoga karaktera. Ovisno o tonalitetu sakralna muzika smanjuje stres. Indijanska muzika odblokira emocije, a new-age-muzika je idealna za meditaciju i ublažuje stres, tako da se hasnuje pri masaži. Debussy i Schubert smiruju bebice.

(Agnjica Schuster)