ČAJTA — U prepunoj dvorani doma kulture u Čajti Folklorni ansambl Štokavci na Tijelovu je održao svoj prvi Štokafe. Iz samoga imena se more izviditi, što je bila ideja za tim — naime spojiti društvenu komponentu s narodnom kulturom. I tako se je čajtanski dom kulture na ta dan pretvorio u kulturni kafić: na stoli kava kao i domaće pecivo, ko su žene ovoga folklornoga sastava same spekle, na pozornici Štokavci, ki su ljude zabavljali s južnogradišćanskimi starimi jačkami i melodijami.

Intencija folklorašev je naime bila uz ostalo da pozovu ljude sela, da ne samo poslušaju nego si i zajaču.
Kao mala pomoć su bili otiskani i teksti jačak u mali knjižica, ke su bile pripravne na svakom stolu. Kako je rekao muzički peljač društva, Ronald Šubošić, Štokavcem i nadalje leži na srcu, da bi seoskim ljudem s ovim pozivom i nešto vratili. Jer bez njevih doprinosev u faza istraživanja staroga kulturnoga dobra, Štokavci ne bi bili došli do svih tih jačak i melodijov, ke su sada glavni stup štokavskoga repertoara. Med četirimi muzičkimi bloki je na programu nadalje stala gradišćanskohrvatska literatura.
 

Peljačica društva, Melanie Balašković je za prvi Štokafe bila izabrala šalne kusiće od Joške Weidingera ili Doroteje Zeichmann. Smiha je dost bilo a i ta jedna ili druga suza se je na pojedini obrazi mogla zagledati. Med oduševljenimi gosti su Štokavci na prvom Štokafeju smili pozdraviti i nekoliko časnih gostov, tako na primjer mr. Robija Sučića, bivšega ravnatelja Austrijskoga kulturnoga foruma u Zagrebu i bivšega predsjednika Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, nadalje potpredsjednika Hkd-a za jug Bruna Radakovića kao i bivšu peljačicu folklorne grupe Hajdenjaki iz Dolnje Pulje, Jelku Perušić. Sve u svem su gosti uživali ovom prvom muzičko-literarnom otpodnevu u Čajti, ko će i u dojdući ljeti sigurno biti nastavljeno. Nedavno su Štokavci imali nastup na kiritofu u Filežu, na Lovrenču 7. augusta. U okviru folklornoga otpodneva pred crikvom su pokazali dva tance: „Žetvene običaje“ iz Čajte i okolice, kao i svoju najnoviju koreografiju „Korčulanski bali“.
(melanie balašković)