Papa Benedikt XVI. je na Bijelu nedilju, a od 2000. ljeta početo i Nedilja Božje milosrdnosti, proglasio blaženim Ivana Pavla II. Da bi to bilo moguće, se je moralo na zagovor poljskoga pape po njegovoj smrti dogoditi čudo. Ali čudesa su se dogadjala jur u vrimenu, dokle je Karol Wojtyła još živio.
Srijedu, 13. maja 1981. ljeta, je turski terorist Ali Agca pištoljom u Rimu ciljao na glavu pape Ivana Pavla. U principu je nemoguće preživiti hitac uz glavu iz takove blizine. Ali u trenutku, kad je Agca pritisnuo petešićak pištolje, se je papa prignuo maloj divičici. Ona mu je kazala kip Divice Marije Fatimske, ka se je po prvi put skazala 13. maja 1917. Terorist je striljio još jednoč u prazno. Po treti put je ciljao na tijelo pape. Po četiri dnevi je papa opet došao k sebi. Vračitelji su mu pokazali rendgensku sliku, na koj se vidi, da je kuglja odletila za vlas mimo važnih organov i da je načinila čudnovit zaokret u papinom tijelu. Kirurg Francesco Cruscitti je rekao papi, da je kuglja letila kot da bi ju neka sila nevidljivom rukom bila peljala drugim putem. Nato si je papa Ivan Pavao II. još u bolnici preskrbio treto otajstvo, ko je Divica Marija u Fatimi povjerila Luciji Dos Santos. Pri svojem pohodu Fatimi je papa 13. maja 2000. ljeta dao proglasiti tretu fatimsku tajnu. Ona veli, da će biškupa u bijelom, ada Svetoga Oca, u velikom varošu ubiti grupa vojakov, ka će na njega striljati. Karol Wojtyła je bio osvidočen, da treta fatimska tajna govori o njem. Zbog toga je ljetodan po atentatu kuglju, ku su operirali iz njegova tijela, posvetio Fatimskoj Mariji.

Kategorije