U Hrvatskom centru u suradnji s Hkd-om Napredak u Beču u okviru tradicionalnoga »Razgovora u Centru«, ovput, četvrtak 12. maja o. lj. je bio gost član Europskoga parlamenta i stalni izvjestitelj za Hrvatsku, dr. Hannes Swoboda (Spö). U razgovoru s Petrom Tyranom se je Swoboda osvrnuo na pet glavnih poglavljev odnosno tematskih blokov:
1. Završetak pregovorov Hrvatske za EU do junija 2011.?
2. Sanader i posljedice za Hrvatsku u pogledu na pristup EU.
3. Bosna i Hercegovina.
4. Haaške presude generalom Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
5. Kako i pod kimi uvjeti se smi lobirati? U diskusiju su se priključili i diplomati.

1. EU i Hrvatska
U vezi s tim pitanjem Hannes Swoboda je uvjeren, da ćedu do junija o. lj. biti završeni pregovori, a od onda početo bi duralo još oko ljeto i pol do ratifikacije, dakle do konačnoga pristupa Hrvatske Europskoj uniji. „To pravoda ne znači, da bi Hrvatsku ujedno i u isti čas primili u Euro-zonu. Mi u medjuvrimenu željimo proces monitoringa dotičnih zemalj pred njevim pristupom EU-u, a ne po tom, kako je bilo na primjer s Rumunjskom i Bugarskom i kade se danas suočavamo s velikimi problemi“, je rekao dr. Hannes Swoboda.
2. Sanader i posljedice za Hrvatsku u pogledu na pristup Europskoj uniji.
Swoboda je priznao da je bivši premijer Ivo Sanader u puno čem napredovao u pogledu na ispunjavanje uvjetov potribnih za čim brži pristup Hrvatske u EU i je naglasio kako drži za moguće da se je Sanader „potpiknuo“ prik nekih političkih malenkosti i da mu je žao da je završio u austrijskom pritvoru u Solnogradu. Hrvatskoj vladi je savjetovao, da se na tom ne bi smila srušiti, jer bi to automatski značilo odugovlačenje pregovorov o pristupu EU-u.
3. Bosna i Hercegovina
U ovom pitanju Swoboda vidi još jako čuda problemov i otvorenih pitanj, jer ova regija još uopće nije pomirena. Dayton je završio boj, ali ne nudi nikakova adekvatna rješenja u pitanju na daljnji opstanak Bosne i Hercegovine, niti na politički ni gospodarski status i kako bi se ova regija sa svojimi različnimi narodi i narodnosti mogla čim brže približiti europskim standardom.
4. Haaške presude generalom A. Gotovini i M. Markaču
EU-parlamentarac Swoboda u za sada ne pravomoćnoj osudi ovim dvim hrvatskim generalom ne vidi nikakov politički motiv nego za njega je to jednostavno medjunarodni sud, ki sudi o krivični čini pojedincev, a nikako ne o cijelom narodu odnosno državi. Kako je rekao, moguće je i u ovom slučaju da je prvostupanjska presuda bila kriva, ali će se ispostaviti u konačnoj osudi, ku bi mogli očekivati za dvoja ljeta.
5. Kako i pod kimi uvjeti se smi lobirati?
U vezi s lobiranjem i u Europskom parlamentu je Swoboda naglasio da svi oni lobiraju za ovo ili ono, ali ča se tiče njega samoga, on se zalaže samo za one stvari u ki se je sam uvjerio i ki padaju u njegovu nadležnost, a zato nikada ne bi uzeo pineze, jer je ionako od naroda plaćen za to da se u Bruxellesu na medjunarodnoj razini zalaže za odredjena područja. O slučaju europarlamentarca Ernsta Strassera sumlja da je osobna pohlepnost nadvladala pamet i diplomatsku spretnost dotične osobe a to da on na svaki način odbija. Otvoreno je i priznao da su med „pohlepnimi i nepoštenimi lobisti“ našli ne samo narodnjake nego i socijaldemokrate.
Općenito je Swoboda ustanovio u ovom »Razgovoru u Centru« da Europska Unija „želji primiti zemlje zato da bi smanjila a ne da bi povećala probleme“. A zato je on i za čim raniji pristup Hrvatske. „Važno je, da postupki dojdu u pogon, a pozitivno rješenje za Hrvatsku bi imalo pozitivne posljedice i za čim skoriji pristup ostalih zemalj u EU, to je Makedonije, BiH, Srbije i Črne Gore.“
U pogledu na momentane političke i gospodarske probleme u Hrvatskoj je Swoboda rekao uz ostalo, da „Hrvatska do sada nije uspila svoja kulturna postignuća pretvoriti u političke prednosti“.
Swoboda je ovom prilikom i „uvadio“ da će Sarajevo 2014. ljeta biti proglašeno „Kulturnim glavnim gradom Europe“.
(uredn.)