Petar Tyran

Za Hrvatsko štamparsko društvo kao izdavača ta­jednika Hrvatske novi­ne (HN) 2019. ljeto će biti prelomno. Ljetos se mora ri­ješiti pitanje kako će se nastaviti s uredjivanjem HN, ke su s novim ljetom stupile u 110. ljeto svojega izlazenja: ili nadalje sa „živom subven­c­i­jom“ ili s posebnim odlom­kom u predvidjenom novom Zakonu u mediji, ki se zgleda i na manjinske tiskanice i o­si­gurava temeljnu stalnu financijsku potporu.

Moramo i na to gledati, da gdo nije dovoljno naučio hr­va­t­ski jezik doma ili u školi, mo­ra se ga i sām učiti i školovati u njem. Ne smi biti dr­u­štveno doslobodjeno da lju­di samo zbog toga zdivlju na jezik jer njim ne vladaju dovoljno, pak išću izlaz u tom da velu da to „nije njev jezik“. Naravo ni­je! Kako bi bio kad se ga nikada nisu naučili!?

Ako su nam u interesu slo­bodni i neovisni tisak, slobo­d­ni i neovisni mediji i na na­šem jeziku, i ako na tom jezi­ku kanimo sve izraziti tako kako znamo i na drugi jeziki, onda se moramo zato i zala­gati. Ne valja argumentirati: „To ionako moremo i kade drugdir čitati“, „To ne tribamo imati još i na našem jez­i­ku“, „To ionako nijednoga od nas ne zanima“! Kakova nemarost i pogriška u argume­n­taciji. Kakov površan i mlahav pokus se izvući iz odgvor­nosti!? Sve moramo imati na našem jeziku, i čim već je to­ga i čim bolje! HN su to zagovarale i nadalje zagovaraju. To smo bili i to jesmo. Gdo to pokušava st­a­vljati u pitanje ili još i denuncira takov stav, samoga sebe pelja ad absurdum.

Gdo ubuduće kani biti na čelu HN morat će i nadalje sni­vati san o ujedinjenju svih u prvom redu gradišćanskih Hr­vatov ali i drugih i Hrvatov i Hrvatic doseljenikov — i to u kulturnom, duhovnom i dru­št­venom smislu, svejedno u koj zemlji ili državi živu, i negledeć na to koj politočkoj stranki pripadaju, i bilo kakovoga su svitonazora.

Ako ne najdemo skupni je­zik a tim i skupne zahjteve pr­e­ma zemaljskim i državnim organom, ćedu nam se oni, kim nije stalo niti do nas niti do našega jezika niti naše kulture, i nadalje rugati, špotati, ćedu nas ismihavati i nikako nas ne­­ćedu zeti ozbiljno.
Gdo iz naših krugov iz bilo kakovih uzrokov ne kani slu­žiti ovim vrhovnim ciljem, neka se barem ne povezuje s onimi, ki djeluju, agiraju i viču protiv o­v­oga i protiv nas.

Hrvatsko štamparsko društvo a tim posebno i HN ćedu u novom 2019. ljetu pokusiti još ojačati komunikaciju a tim i s­avezničtvo med pojedinimi dr­­uštvi pred svim i u Narod­no­­s­nom savjetu. Financiranje HN mora se riješiti još 2019. ljeta na zakonskoj razini Republike Austrije — ča nikako ne smi ni­ti će odvezati Republiku Hr­­vat­­sku da vodi brigu pred svim i o hrvatskom tisku i novinstvu kod gradišćanskih Hrvatov. U tom su nam uzor na primjer Sl­ove­nija za koruške i štajerske Sl­o­vence, ili Austrija i

Bavarska za Južnotirolce, Nimška za Dance u sjevernoj Nimškoj i Danska za Nimce na nje te­ri­toriju. I nadalje nam mora biti dugoročni cilj dnevni hr­vatski tisak — analogno dnev­nim hrvatskim radio-emisijam na Orf-u Gradišće.

— I nadalje nam mora biti sridnjoročni cilj izvješćavati o čim već po­dručjev na na­šem jeziku!

— I nadalje nam mora biti kratkoročni cilj, da dižemo je­zičnu kompetenciju pred svim i kod budućih štiteljev i slu­ša­teljev i gledateljev hrvatskih medijov.

— To ćemo i sami morati ze­ti u ruke, ako se koristimo na primjer savjetov Agnjice Če­nar-Schuster i da se suprotivimo tomu od čega ona str­a­huje i ča nam prorokuje ako se sami ne pobrinemo i od­mah nešto poduzmemo, da se premini na bolje. To zna­či: Moramo stvorit uvjete, da će postati atraktivno učiti ov je­zik, da se od gradišćansko-­odnosno hrvatskoga jezika b­u­de mo­glo i živiti a da i gosp­o­darstvu potribuje znanje hrvatskoga jezika.

— Da ov jezik uz identifika­cij­ski bude i komunikacijski jezik.

— Moramo se svi skupa pobrinuti i ne smimo odvezati dr­žavu i nje institucije i ustan­o­ve, da skrbi za revitalizaciju i izgradnju ovoga jezik.

— Tribamo čim već hrvatskih materincev angažirati i zapo­sliti u naši privatni, društveni i školski ustanova, a naravno i u novinarstvu i u naši medi­ji uopće da i kroz praksu di­ž­emo nivo i jezičnu kompetenciju dice, školarov, učite­ljev a tim i čim većega broja ljudi.

— Moramo pobrinuti i zato, da se i u folkloru i uz svira­nje tamburice čim već komu­nicira na hrvatskom jeziku.

— Sinergije u postupanju i dj­e­lovanju na društvenom području i u jezični pitanji kao i u političkom zalaganju bi nas mogli izvući iz mizere — a ako ne vrijeda će biti prekasno!

Kategorije