Na samom početku, u predgovorima Ljetopisa, uočljivo je da su se austrijskim kul­turnim i političkim ličnostima priključile i osobe iz javnog života i na mađarskom jeziku. Tako već na samom startu očekujemo veći i bog­a­tiji almanah što je također i uspjelo dr. Robertu Hajszanu i njegovu tīmu u Pinkovcu.

PINKOVAC — U Godišnjicama istakli bismo 525. godinu smrti kralja Matije Korvina, 440. godina rođenja Bartola Kašića, prevoditelja Biblije na hrvatski jezik kao i postavlja­ča kamena temeljca hrvatske gramatike, 260. godina »Hisa zlata«, naj­omiljenijeg molitvenika Lovre Bogovića među gra­dišćanskim Hrvatima, 215. g­o­dina rođenja Fran­ca Prešerna, slo­ven­skog pjesnika, 200. godina ro­đ­e­nja Jurja Stross­ma­y­e­ra, hrvatskog biskupa i prepo­roditelja, 100. go­dina smrti Carla Goldmarka, ko­m­po­zi­to­ra Gradiš­ćanca židovskog podrijetla.

U trećoj rubrici sažete su svi najvažniji datumi u pregledu o tridesetogodišnjem ratu (1914.-1945.) te neki detalji o planu osvete kao i vrlo zanim­ljivo štivo Franza Wilhelma o njemačkoj narodnosnoj grupi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slo­venaca, uz priključak nižih ob­ljetnica poput 60 godina Austrijskog državnog ugovora ili 25 godina izložbe „Selja­čt­vo i crikva kod južnogra­dišćanskih Hrvatov“ u Pinkovcu itd.
Četvrta rubrika posve­će­na je atentatu pismima-bombama, k­o­je je izradio bolesni um, Franz Fuchs u Štajerskoj, u ko­jem je prije 20 godi­na po­ginulo četve­ro Ro­ma iz Borte (Oberwart), a i mnoge dru­ge ličnosti kao pripadni­ci ma­njina u Austriji i one koje su iskazivale simpatije za Ne-Austrijance bile su ozlijeđene prilikom otvaranja takvih pisama, kao što se dogodilo i tadašnjem gradonačelniku grada Beča, Helmutu Zilku — kako ne bi­smo zaboravili ono što se dogodilo i više poradili na pri­hva­ćanju naših različitosti.

Panonske biografije se u ovom Ljetopisu nastavljaju slovom T. Tako primjerice čitamo pojedinosti o kralju Tomislavu, Milki Trnini, hrvatskoj opernoj pjevačici, Lavu Tro­c­kom, sovjetskom političaru židovskog roda, Primožu Trubaru, slovenskom protestantskom svećeniku, reformatoru i piscu i o drugima.

U rubrici Povijest – kultura – literatura nalaze se informacije o 6. Koljnofskim književnim susretima, o koncertu Ta­m­buraškog orkestra Štikapron, o znanstvenom kolokviju u čast Roberta Hajszana Panonskog, o inauguraciji hrvatske pred­sjednice Kolinde Grabar-Kita­rović, o tiskanoj monografiji 750 godina Grada Preloga te o mnogim drugim kulturnim, povijesnim i literarnim doga­đa­njima na panonskom prostoru. 
Sedma rubrika posvećena je recenzijama i predstavljanju Panonskog ljetopisa u protek­loj godini, dok je osma rezervirana za Dujmovics Dénesa na mađarskom jeziku. Nadalje slijede rubrike o lingvisitici ko­ju priprema dr. Sanja Vulić i austrijskog književnika i fotografa Petra Paula Wiplingera.

Ove godine svaku pažnju z­a­služuju Slovenski prilozi koji počinju međunarodnim simp­o­zijem u Radencima, prilozima Franca Kuzmiča o Avgustu Pavelu, o Petanjcima kroz vrijeme, o Simonu Gregorčiču kao prevoditelju Starog zavjeta, o pismu Marije Terezije, nadalje je akademik Anton Vratuša u središtu pažnje kao stogodiš­njak, a posebna zanimljivost je tekst o »Katekizmu« Stipana Konzula Istranina iz 1564. godine. Osnovna škola Angela Besednjaka iz Maribora uklju­čila se u ovu panonsku publikaciju pjesmama svojih učeni­ka i učenica.

Zasebne rubrike imaju Tomislav Marijan Bilosnić i Ðu­ro Franković koji svaki na svoj način bitno obogaćuju ovaj go­dišnjak te Josip Seršić koji nam kao i uvijek da­ruje glazbene priloge.
Rubrika o sportu, đacima i omladini donosi nam zanimlji­vosti o sportu, kao što su pri­mjerice uspjesi Dodiga i Karlo­vića, hrvatskih tenisača. Dje­ca iz Svetog Mihalja prezentiraju svoje aktivnosti, ne izostaje ni poezija Anemarije Petrušić, a vrlo zanimljiva je Božićna pri­ča Mavie Marth.

Slijede prilozi Ivana Raosa posebice o Tomislavu Marijanu Bilosniću, a onda su već tu i hrvatski šlageri prevedeni na njemački jezik zahvaljujući Helmutu Kovačići i Bruni Radakoviću. Na kraju godišnjaka tu su i Čestitke i okrugli ro­đendani među kojima treba is­taći stoti rođendan Antona Vra­tuše, rođendane Zlatke Gieler, Rudolfa Sarközija, Ðure Fra­n­kovića itd. In memoriam po­svećena je kao rubrika mr. Robertu Sučiću, Lajošu Brigo­viću, Feliksu Vančiću i osta­lim zaslužnim Panoncima koji nas napustiše u ovozemaljskom životu. 

U Lirici pored Antuna i Ka­te Kovač, Antuna Leopolda javlja se i Jadranka Galiot ko­ja daje svojim pjesničkim šarmom novi duh Ljetopisu. Na kraju godišnjaka imamo ku­harske recepte na njemačkom jeziku koji će zasigurno potaći na isprobavanje.

Kada rezimiramo sav trud oko najvažnije publikacije Pa­nonskog instituta koja leži pred nama, ne možemo reagirati dru­gačije doli reći: „Kapa dolje!“ Obilje priloga s raznih podru­čja kao što su književnost, povijest, lingvistika, brojni kultur­ni događaji… sve na jednom mjestu, u Panonskom ljetopisu, a s toliko širokog područja kao što je Panonska nizina spajaju se različiti narodi i jezici u jednu cjelinu. Tako je lije­po kada čovjek pr­očita kakvo lite­rarno djelo i osje­ti da je pisano za njega, a pogotovo to se može reći za naš godišnjak. Srdačna hvala za toliki trud uz Bog plati!

(Sanja Benković-Marković)