Balkan počinje na južnom kolodvoru u Beču, se veli u šali. Za ljude u Zagrebu Balkan počinje u Beogradu. Kad se govori o Balkanu onda se već misli na životne prilike, nego na geografsku dimenziju. Balkan je brigovlje na sjeveru Bulgarije. Po tom brigovlju, komu Bulgari velu Stara planina, je cio dio jugoistočne Europe dostao ime Balkanski poluotok.

Znatno jače nego Balkan dominiraju cijelo područje Dinaridi. Ov lanac brigovlja se proteže od rijeke Soče do Drima. Soča izvira u Sloveniji i se kod Trsta u Italiji uljiva u Jadran. Drim se u Albaniji uljiva s jednim rukavom u Jadran.

Dinaridi se protežu med jadranskom obalom i rijekom Savom do Prokletije, brigovlja ko leži u sjevernoj Albaniji, istočnoj Črnoj Gori i zapadnom Kosovu. Dinaridi su najveće krško (karastig) područje u Europi. Velebit (1.758 m), Biokovo (1.762 m) i Dinara (1.831 m) su najviši brigi u hrvatski Dinaridi. Najviši vrh svih Dinaridov je Maja Jezerces (2.694 m) uz granicu Albanije i Črne Gore. Dinaridi su znatno dominantniji nego Balkansko brigovlje. Zač se pak poluotok zove „balkanski“?

Nimški geograf Johann August Zeune (1778. - 1853.) je 1809. ljeta upotribio naziv Balkanski poluotok ili Balkan. Zeune si nije pogledao atlas i geografske karte i mislio je, da je Stara planina ili Balkan dominantno i centralno brigovlje jugoistočne Europe. Austrijanski geolog Ami Boué (1794. - 1881.) je u njegovu etnografsku karta turskih zemalj i Grčke (1847. ljeta) ucrtao Balkan Geb./Mons Hämus. Naziv Balkan dohadja od turske riči balkan ili balkanar. To znači otprilike brigovlje puno loze. Kroz cijelo 19. stolj. se je u geografskoj literaturi jako malo hasnovao naziv Balkanski poluotok.
Na koncu 19. stoljeća su ga preuzeli srpski geografi, u prvom redu Jovan Cvijić (1865.-1927.). On i njegovi sljedbeniki su iz političkih uzrokov počeli širiti geografski naziv Balkanski poluotok. Razvijala se je ideja sjedinjenja svih balkanskih plemen, jer da su njevi pripadniki srpskoga porijekla, samo da se zbog povijesnoga razvitka malo razlikuju.

Mnogi europski geografi su govorili, da nije logično, nazivati ta dio jugoistočne Europe poluotokom. Ni onda, a ni danas nije bilo jasno, kade su granice med takozvanim Balkanskim poluotokom i ostalim dijelom Europe.

U geografskoj znanosti nije jasno, kako je kopno (Festland), ko je na tako velikoj širini vezano za kontinenat, uopće moglo biti proglašeno poluotokom. Na najširem mjestu med Trstom na Jadranu do Odese na Črnom morju je poluotok 1330 kilometrov dužičak. Čuda bliže je od Trsta do Baltičkoga morja na sjeveru Europe. U Rostock je na primjer 950 kilometrov. Nikomu danas ne pada na pamet, da Grčku zove balkanskom zemljom. Ali ako ka zemlja leži na poluotoku, onda je to Grčka.