Hrvatski Badnjak se je svečevao s trimi velikimi panji, prostiranjem slame, jaslicami i svićami. Tri veliki panji su se stavljali na ognjišće i simbolizirali Sveto Trojstvo.

 

Njevom žeravkom su se nažigale sve sviće u stanu. Panjem, ki su tinjali obično, se je davalo malo od hrane i vina od svetačnoga stola. Vjerovalo se je, da oganj velikih panjev godi domu i svim, ki živu u njem.

 

Slama se je kot znak Božića održala znatno duglje. Čim je gospodar donesao slamu u stan, je službeno počelo svečevanje božićnih svetkov.

Slama se je htila prostriti po tlu pod stolom. Manji dio se je stavljao na stol i pokrivao ubrusom.

 

Od klasja su se vezali snopi ili pleli vijenci. Po vičeri su svi od stola išli slami, kade su sidili i se razgovarali, dokle je bila doba pojti u crkvu na polnoćnicu. U pojedini kraji se na Badnjak nije spalo u stelji, nego na donešenoj slami. Slama postrovašena po tlu je bila znak Jezuševoga rodjenja u štalici. Simbolika snopov i vijenac je vezana uz plodnost.

Kategorije