Prilikom 160. rodjendana Mate Meršić Miloradića je pozvao Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov na putovanje po Miloradićevi slijedi. Sudioniki su obašli različne štacije po cijelom Gradišću, kako na primjer Veliki Borištof i rodnu mu Frakanavu. Ali kih 50 vrlo zainteresiranih ljudi je pohodilo i Kiseg, kad se je mladi Mate Meršić školovao, a ne na zadnje Hrvatsku Kemlju kade je Miloradić službovao kao farnik skoro 50 ljet dugo.
TRAJŠTOF — Pred sidišćem Znanstvenoga instituta u Trajštofu je subotu, 9. oktobra krenulo putovanje po Miloradićevi slijedi. Približno 50 zainteresiranih ljudi se je našlo, ki su se odazvali pozivu Zigh-a da bi išli po različni štacija života i djelovanja ovoga najznačajnijega pjesnika, znanstvenika i duhovnika gradišćanskih Hrvatov.
Mate Meršić Miloradić (* 19. IX. 1850. u Frakanavi — † 15. II. 1928. u Hrvatskoj Kemlji) bi pred kratkim svečevao svoj 160. rodjendan. Ov jubilej je bio povod da Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov na čelu s predsjednicom mag. Zlatkom Gieler pozove na putovanje po Miloradićevi slijedi. Vrlo opširno i točno planirano putovanje je zainteresiranoj pobliki doprimilo dosta jur poznatoga ali i čuda novoga, još ne izrečenoga u takovom okviru. Principijelno se mora reći, da bi se o Miloradiću moglo još čuda istraživati ali pred svim bi se ga tribalo čitati i interpretirat, kako bi se dostala čim točnija slika o njegovom vrlo opširnom i znanstvenom i pjesničkom opusu.
Putovanje je pripravio akademik Nikola Benčić, ki je najvjerojatnije najbliže došao ovomu Miloradićevomu opusu. Pri tom su ga podupirali mag. Ivo Sučić putem, mag. Vladimir Vuković u Frakanavi, dr. Sándor Horvat u Kisegu — a kao na koncu su bile naudjene njegove pjesme, ke su putem ili na licu mjesta čitali mag. Sabina Pavičić, dr. Evald Höld, mag. Karin Gregorić, mmag. Anita Jugović-Čenar, Marija Fülöp-Huljev, Micika Stipković, Greta Kraljić i školska dica u Kemlji. U Kisegu je Sándor Petković, predsjednik mjesne Hrvatske manjinske samouprave, dao kratak uvid u političku i društvenu situaciju gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj.
Mate Meršić (Merchich) Miloradić je sām tumačio svoje prezime, da bi došlo od mrčiti (dakle zaškuriti se). Ipak je vjerojatnije na Merchich iliti Meršić iliti Mršić dolazi o mršavo (= tanko, mledno).
Mate Meršić Miloradić je skoro pol stoljeća dugo bio farnik u Hrvatskoj Kemlji (Ugarska). Onde je i pokopan a onde se ga i dandanas još spominjaju i u crikvi i u školi i na cimitoru i u društvenom životu. Stoprv u starosti od 53 ljeta je počeo pisati a to u Kalendaru svete familije, koga je i sām uredjivao. Nadalje je i bio prvi urednik Naših novin, to je bio prethodnik današnjih Hrvatskih novin.
Kako je naglasio akademik Benčić Mate Meršić Miloradić broji med začetnike čakavske moderne poezije u hrvatskom književnom korpusu. U svojem književnom stvaranju se je bavio jezikom, domovinom i vjerom. Poznate su mu ali i teme protiv žen i Židovov — a iako je bio antifeminist je jako obožavao svoju majku.
Uz literaturu se je Mate Meršić Miloradić bavio filozofijom, astronomijom, geometrijom, matematikom, fizikom i teologijom. Napisao je »Slovnicu hrvatskoga jezika« i školske knjige za fiziku i vjeronauk. Mate Meršić Miloradić je umro 15. februara 1929. ljeta bez da bi još jednoč bio u Frakanavi — kade je imao starijega polubrata i mladjega brata i sestru. O njegovom privatnom životu se isto zna već ča, i to da je bio ne samo jako oštrouman nego i oštar i da se dopisivao i shadjao s uglednimi ljudi tadašnjega časa. U jednoj pjesmi i piše, da je morao skrbiti za troju — iako na drugu stranu u pismu u Frakanavu piše o tom, da nima potomcev.
U Hrvatskoj Kemlji se ga još uvijek spominaju a i mjesni jačkarni zbor nosi ime po njemu. Dica se u školi još dandanas uču Miloradićeve pjesme napamet — i ona ka još znaju ča to hrvatski i ona ka znaju samo još ugarski. Miloradićev grob na kemljanskom cimitoru je i nadalje centralno mjesto i redovito mu dohadjaju ljudi i iz strani, da se na njegovom grobu spominjaju ovoga hrvatskoga velikana uma i riči — komu je ali „vražja šega“ najvjerojatnije bila na putu da napravi karijeru. (uredn.)