U vom velikom spomenljetu, kada se i u Hrvatski novina spominjamo konca Prvoga svitskoga boja (1918.) nacističke i fašističke strahovlade (1938.) kao i društvenoga preloma 1968. ljeta, a konačno pada Berlinskoga zida i željeznoga zastora — u uoči novoga nagražanja, prijetnje dizanja još više i oštrije i neprolaznije gilet- ograde krug zemalj Europske unije mora biti mjesta za reflektirati o tomu, ča smo u minuli ljeti i desetljeći činili na zbližavanju različitih zemljam, narodov i narodnosti. A pred svim ča smo činili na tom da se po 1921. ljetu ne totalno raspadamo kao hrvatska zajednica u nekadašnjoj zapadnoj Ugarskoj?
Pri tom imamo čuda ča pokazati, pred svim i na to ča je uspilo, ča se je sve ugodalo prem dost dugih teških vrimen, političkoga raskola i srušenih društvenih mostov. Toliko toga se je učinilo u održavanju vezov med našimi s ovkraj i onkraj granice, da bi to popunilo biblioteke, ako bi se to sve popisalo. Znanstvene studije još čekaju da bi bile napravljene i objavljene. Ali je činjenica, da imamo nešto pokazati u pogledu na suradnju i pomoć prik državnih granic med Austrijom, Madjarskom i Slovačkom a u minulih dvajset ods. trideset ljet i sa Češkom.
Ostanimo „doma“, dakle kod Hrvatskih novin (HN). Pokrenute i utemeljene su 1910. lj. u Ugarskoj. Otkada izlazu, a to je ipak jur 118 ljet s kratkim prekidom (1943.-46. iz poznatih uzrokov) HN a s tim i Kalendar Gradišće svenek su pisali o Hrvati i za Hrvate i Hrvatice u Austriji i u Madjarskoj, od 1948. i u Slovačkoj. Od samoga početka se HN čitaju s ov- i s onkraj granice. Generacije hrvatskih funkcionarov i aktivistov su uvijek brinule o svoji na madjarskoj i slovačkoj, a kašnje i češkoj strani. To znači da su svoje ljude opskrbljavali ovim štivom i drugimi sredstvi. Funkcionari i Hštd-a i Hkd-a su legalno a dost krat i ilegalno vozili uz ostalo i vjerske knjige a prije svega i »Kruh nebeski« (dokle ga je još bilo) prik granice.
Ako se nečim smimo i moremo ponositi, onda tim da ove naše s druge strane granice nikada nismo pozabili. A u minulih 35 ljet je suradnja i s HN još znatno ojačala a pri tom je i Hgkd kao i Hak u Beču (kašnje Hrvatski centar) igrao važnu ulogu. Jedan rezultat te intenzivirane suradnje i zgledivanje na svoje sa svih strani granice bilo formiranje Koordinacijskoga odbora društav i organizacijov gradišćanskih Hrvatov — u kom, su po sebi razumljivo, zastupana hrvatska društva i iz Austrije, Češke, Madjarske i Slovačke. Pravoda, suradnja bi mogla biti bolja, intezivnija, djelotvornija. Najvjerojatnije će se ta Koord. odbor u najkraćem vrimenu opet sastati i najti način suradnje za budućnost. A onde smu svi suradjivati, neovisno i političkoga svitonazora i vjere.