Predsjednica Republike Hrvatske posebno je pozdravila napore karaševskih Hrvatov da očuvaju svoj identitet. S­u­sretom s predstavniki hrvat­ske zajednice u Karaš-severin­skoj županiji na zapadu ze­m­lje i predavanjem na Sveučilišću Zapad u Temišvaru, hrvatska predsjednica Kolin­da Grabar-Kitarović završila je u srijedu, 4. oktobra dr­žavni posjet Rumunjskoj.

KARAŠEVO — Tijekom tro­dnevnog posjeta Grabar-Kitarović se je sastala s predsjedni­kom Klausom Iohannisom i drugimi visokimi političkimi i vjerskimi dužnosniki, tr nazo­čila hrvatsko-rumunjskom go­spodarskom forumu, ali svoje­vrsni vrhunac nje boravka u Rumunjskoj bio je emotivni s­u­s­ret s Hrvati u Karaševu, Klokotiću i Lupaku. Hrvati su se na područje današnje Rumunj­ske doseljavali od 14. stoljeća, tr se danas mala zajednica rumunjskih Hrvatov, ka broji ne­što već od pet tisuć ljudi, smatra najstarijom, tr jezično i etnografski najbolje očuvanom hrvatskom manjinom. Kara­še­vski Hrvati, kako su poznati kroz povijest, teplo su dočeka­li predsjednicu, ka je posebno pozdravila činjenicu da su oni uspili zadržati svoj identitet i održati se na tom prostoru.

„Neke zajednice su se u pot­punosti integrirale u novu sredinu, neke su nestale, a Hrvati u Rumunjskoj uspjeli su sa­čuvati svoj jezik, vjeru, običaje i folklornu bašćinu — sve ono ča čini identitet jednoga naro­da“, rekla je Grabar-Kitarović pred već stotina okupljenih m­ješćanov u Karaševu ki su m­­ahali hrvatskimi i rumunj­­s­ki­mi zastavami. Hrvatska pre­d­sjednica je posjetila crikvu i školu u tom mjestu u kom se od oko 3.200 stanovnikov četire petine izjašnjavaju kao Hr­vati. Potom je obišla Hrvate u obližnji seli Klokotiću i Lu­pa­ku. „Doista je prekrasno i ganutljivo ovde med Hrvati u Ka­raševu i okolni seli. Ovde su ljudi od 14. stoljeća, zadržali su svoj jezik i kulturu“, rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da „hrvatska država mora pomo­ći, ne samo ovoj hrvatskoj zajednici nego i svim ostalim h­r­vatskim zajednicam u svitu“, da gaju svoje „nacionalno, vjersko i kulturno“ nasljedje. „Iskreno cijenim vaše napore u očuva­nju svojega nacionalnoga ide­n­titeta, poticanja domoljublja med svojimi mladimi generacijami ke i s ovoga mjesta pozivam da posjetu Hrvatsku“, rekla je hrvatska predsjednica.

Načelnik općine Karaševo Petru Bogdan rekao je da su Hrvati u Rumunjskoj stoljeća očuvali identitet. „Niz različnih vlasti ke su vladale nad ovi mjesti nisu uspile izbrisati ono ča smo u srcu nosili. Ovo je narod ki je pobijedio vrime“, rekao je Bogdan. Predsjednik udruge Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj Slobodan Ghera ocijenio je da je posjet hrvat­ske predsjednice regiji „povijesni trenutak“. „Današnja sv­e­čanost posjeta predsjednice H­rvatske velika je čast i pose­bno priznanje za sve Karašev­ske Hrvate tr istodobno dokaz da je Hrvatska uvijek brinula i skrbila o nami, kako to čini i naša domovina Rumunjska“, rekao je Ghera. Prije polaska prema Karaševu, Grabar-Kita­rović je u srijedu prijepodne n­azočila potpisivanju memoranduma o suglasnosti izmed ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske i Sveučilišća Zapad u Temišvaru o osniva­nju lektorata hrvatskoga jezika i književnosti. Temišvarsko Sveučilišće Zapad tako bi uz Bukureštansko sveučilišće tribalo postati drugo središće za učenje hrvatskoga jezika u Ru­munjskoj. Povodom početka novoga školskoga ljeta Grabar-Kitarović je održala kraće pr­e­davanje u prepunoj velikoj dvo­rani sveučilišća, u kom je naglasila važnost visokoga obrazovanja kao jednoga od ključnih orudjev za demografsku o­bnovu i gospodarski razvoj. Hrvati su se na područje dana­šnje Rumunjske doseljavali jur od 14. stoljeća, a danas većina živi u sedam naselj u Karaš-severinskoj županiji na zapadu zemlje, stotinjak kilometrov jugoistočno od Temišvara.

Kroz povijest rumunjski Hr­vati su bili poznati kao Karašovani ili Karaševci. Prema po­slidnjem popisu stanovničtva iz 2011. lj. u Rumunjskoj živi 5.408 Hrvatov — najveće nase­lje rumunjskih Hrvatov je Karaševo u kom se od oko 3.200 stanovnikov četiri petine izja­š­njavaju kao Hrvati. Hrvatski jezik je u Karaševu i okolni seli Lupaku, Klokotiću, Nermetu, Jablči, Ravniku i Vodniku svakodnevno nazočan u domi i u javnoj komunikaciji. Preoci karaševskih Hrvatov naselili su plato oko rječice Karaš još u 14. st., a pretpostavlja se da su tamo došli iz sjeverozapadne Bosne ili iz Turopolja.

(uredn.)

Kategorije