Hrvatsko Narodnosno vijeće (hrvatski Savjet za narodnu grupu) pozvao je na svoju drugu sjednicu u ovom ljetu srijedu, 3. julija u prostorija Sveznoga kancelarstva u Beču. 16 od 24 članov Vijeća se je odazvalo pozivu. Tim je dostignut potribni kvorum od dvi trećine članov i Vijeće je moglo odlučiti. Jednoglasna je bila odluka, da će Vijeće podupirati koncept Hrvatskoga štamparskoga društva o sridnjoročnom financiranju Hrvatskih novin. Hitno triba najti financijsko a pred svim i političko rješenje po otpadanju „žive subvencije“. Gdo je kada odlučio ukidanje ovoga konstrukta personalnoga podupiranja djelovanja hrvatskih društav nije čisto jasno. Društvo gradišćanskih Madjarov je svoju „živu subvenciju“ izgubilo jur pred mnogimi ljeti, jer nisu mogli najti nasljednika tada za sekretara Andreasa Szeberenyija. Hkd u Gradišću je zgubio svoju „živu subvenciju“ po naglom umirovljenju Mate Klikovića. Prezidij (SP) još ima svoju „živu subvenciju“ Helmuta Zakalla načelnika u Cogrštofu (SP), ali ka temelji na planskom mjestu u bivšem Zemaljskom školskom savjetu i sada Obrazovnoj direkcije u Gradišću isto kao i „živa subvencija“ Hrvatske sekcije Pastoralnoga ureda pri Dijecezi Željezno, Agnjica Bubić.
BEČ — Jedna tema sastanka je bilo sridnjoročno financiranje Hrvatskih novin po otpadanju takozvane „žive subvencije“, dakle potom, kad HN već ne budu imale zajedno od države i zemlje plaćenoga glavnoga urednika. Kako je o Hrvatski novina rekao predsjednik Vijeća za hrvatsku narodnu grupu, Martin Ivančić „… sadašnji ministar Alexander Schallenberg je jur kao šef sekcije bio uvezan u pitanja narodnih grup. Tako da ga je bilo laglje uputiti u aktualna pitanja i mu se nije moralo sve od početka novo predstaviti“.
Petar Tyran i Ivica Mikula su Schallenbergu i njegovim činovnikom jur pri prijemu zastupnikov svih šest Narodnih vijećev 14. junija o. lj. u Saveznom kancelarstvu predali koncept za financiranje Hrvatskih novin i on je tada rekao da čeka sjednicu Narodnosnoga vijeća i će onda pokrenuti daljnje postupke. Kako su rekli Martin Ivančić i potpredsjednik Vijeća, Stanko Horvat, oni sada kanu pojti i Schallenbergu i drugim ministrom da je upoznaju s aktualnom situacijom odnosno problemi. Pritom će biti po mogućnosti uključen i predsjednik Hštd-a Mikula.
Kako je Ivančić rekao za Hrvatsku redakciju Orf-a Gradišće ima utisak, da se je ministar Schallenberg objektivno i bez političkoga pritiska izrazio o različni pitanji. „On ne mora misliti na dojduće izbore i komu da ča mora ili smi obećati“ a zato Ivančić misli, da je to i šansa za narodne grupe jer sada da bi se mogle na put spraviti neke mjere, ke bi onda po izbori u jesen, i ako se je formirala nova vlada, mogle valjati i za novu vladu, bilo kako da će ova onda izgledati. Zato je Ivančić predložio još jedan sastanak s ministrom vanjskih poslov Schallenbergom, ki je nadležan za narodne grupe a isto tako i za medije.
„Od teritorijalnoga moramo dojti na individualni princip u pitanju školstva!“
Martin Ivančić
Najbitnija troja pitanja za Hrvate su polag predsjednika Ivančića i potpredsjenik Vijeća Horvata subvencije. Svota subvencijov da se u prošlih 25 ljet nisu povišila, tako da društva trpu pod napetom financijelnom situacijom; digitalnu platformu hrvatskih društav kao i skupni projekt hrvatske narodne grupe prilikom jubileja »100 ljet Gradišće«. 2021. ljeta; a predsjedniki i potpredsjedniki svih šest autohtonih narodnih grup su nedavno bili kod gradonačelnika Beča Ludwiga da pokušavaju riješiti otvorena pitanja školstva na manjinski jeziki u Beču. Kako je za HN rekao Ivaničić, Ludwig je najavio da ćedu se stručnjaki u Gradu baviti ovim pitanjem. Ovde je Ivančiću cilj da se napusti teritorijalni i prelazi na individualni princip — dakle da svaki ima pravo na hrvatsko podučavanje, bilo kade živi.
Ivančić i Horvat sada kani početi lobirati i kontaktirati ministre, ki su nadležni za manjine i za školstvo ali i sve predsjednike političkih klubov, jer su potribne već subvencije za manjine i da bi se to riješilo i u zakonu, tako Martin Ivančić.
Predsjednik Hštd-a Mikula je naglasio da je za HN potribno rješenju jur od 1. 1. 2020. ljeta, da bi se moglo djelovati s pogledom na budućnost uredjivanja HN, ke ćedu i nadalje biti glavno — ali ne samo —djelovanje Hštd-a.
Kako je rekao Mikula, to bi bilo prekasno, jer bi za dojduće ljeto tribali dodatnih 50.000 eurov za školovanje novoga urednika. Mogući pinezni zviranjak bi mogao biti lonac za jubilej »100 ljet Gradišće«, predlaže predsjednik Hštd-a mag. Ivica Mikula.
(uredn.)