U Hrvatskom centru uz nazačnost redatelja Željka Senečića i velikoga broja zainteresirane publike četvrtak, 29. marca prikazana je austrijska premijera dokumentarnoga filma o hrvatskom književniku Miroslavu Krleži (Zagreb 2011.). Scenarist filma je Tomislav Sabljak. Suorganizator ove austrijske premijere uz nazočnost i školaric i školarov Dvojezične gimnazije u Borti je bilo Veleposlanstvo R Hrvatske.

Dugometražni dokumentarni film (73 min.) nimškimi podtitulami je produkcija Inter filma, Zagreb a producent je Ivan Maloča. Film o Krleži sastoji se iz tri dijeli. Prvi je dio Krležino djelo. To je razdoblje Krležinoga života do osnutka Leksikografskoga zavoda, koga je osnovao sām Krleža 1951. ljeta. U tom periodu nastala su sva Krležina značajna djela.Drugi dio filma je Krleža na kraju puta. U tom dijelu je susret Krleže s filmom i televizijom. U tretom dijelu filma je tema Krleža danas. O Krleži i njegovom djelu i životu u filmu govore Krležini suvrimeniki kao i poznavatelji njegovoga djela: Predrag Matvejević, Zdravko Zima, Boris Senker, Krešimir Nemec, Ante Stamać, Georgij Paro, Tonko Maroević, Josip Vaništa i mnogi drugi. U sljedećem hrvatska spisateljica Ana Bilić dala svoje vidjenje o filmu s naslovom „Obrana Krleže“.

„Da je konačno snimljen dokumentarni film o velikom hrvatskom piscu kao što je Krleža, više je nego hvalevrijedno. Još bi bilo hvalevrijednije da je napravljen za vrijeme Krležina života jer bi bilo na raspolaganju puno više originalnog materijala i izbjegala bi se moguća nagađanja i moguće ovakve ili onakve interpretacije njegove ličnosti i djelovanja. Ali da je film napravljen — to treba pozdraviti i onda kad mu je povod 30-godišnjica autorove smrti. — Da je Krleža veliki pisac, to nije upitno: njegov obiman književni (proza, drama, poezija, kratke priče) i esejistički rad još i danas je tema znanstvenih, političkih i filozofskih rasprava. Njegov odnos prema vlastima između dva svjetska rata, za vrijeme rata i nakon rata još je dan danas polemičan. To su potvrdili i gosti koji su popratili prezentaciju filma: redatelj Željko Senečić, književni kritičar Velimir Visković i filozof Žarko Pajić koji su spremno potvrdili da je Krleža kao pisac enciklopedijskog znanja i lijeve orijentacije ipak najveći pisac 20. stoljeća u Hrvatskoj. Za publiku je polemičnost te teme bila manje poznata jer publika nije bila neposrednim svjedokom vremena od 90-tih do danas kad je to dovedeno u pitanje. I ne samo to: publika nije toliko upoznata s radom i životom Krleže iz jednostavnog razloga što se Krležin rad vrlo skromno prevodio na njemački jezik. Što je velika šteta — kako za Krležu tako i za stranu publiku. U tom je cilju prije moglo biti puno više napravljeno, nego što je to bilo moguće u zadnja dva desetljeća. I zato je film stao u obranu pisca – film kaže jasno: Krleža je ipak veliki pisac. To je lijepo, ali takva teza radi Krleži ipak medveđu uslugu: svi znanstvenici, pisci, kritičari i glumci koji su intervjuirani su ga odreda i tako ishvalili da prosječni gledatelj koji zna otprilike tko je bio Krleža s pravom se pita: Zbog čega se Krleža mora toliko hvaliti kad već njegov ogroman literarni rad i političko-društveni angažman govori sām za sebe? Zar ne bi bilo bolje da se čuju i oprečna mišljenja o njemu ako je on već tako velik? Zašto ne ostaviti nama, publici, da i sami stvorimo zaključak o Krleži?

— Čudno je naime zašto su u filmu pozvani neki od poznatih hrvatskih umjetnika ki odmah kažu da Krležu nisu poznavali ni osobno niti su imali većih kontakata s njim ali ipak govore o njemu. Vjerojatno da bi se kroz njihov ugled i Krleži povratio njegov ugled. I to je razumljivo i ljudski. Ali s takvim pristupom filmu — obrane Krleža čije napade poznaje samo publika u Hrvatskoj tj. publika u balkanskoj regiji — film gubi autentičnost nepristranog dokumentarnog filma. Političnost Krleže za svjedoka konkretnog vremena (ovdje scenarista) preveliki je zalogaj.  Istina — nije jednostavno za svjedoka vremena odhrvati se samom vremenu u kojem živi i dokumentirati neovisno od njega. Da je scenarist u tome uspio, film bi bio odličan. Ali stvar je drugačija — film je ostao dug iz prijašnjeg vremena koji se sada naplaćuje. Za publiku u Austriji film daje informativni pregled i panoramu života velikog hrvatskog pisca Miroslava Krleže. 

(Ana Bilić)