Protukandidati za predsjednika: Norbert Hofer (Fpö) razumi težnju Republike Srpske prema samostalnosti, Van der Bellen (nazavisni) je protiv promjenov granica BiH.

BEČ/BANJA LUKA — Austrija 4. decembra bira predsje­d­nika izmed Aleksandera Van der Bellena, nezavisnoga kandidata i Norberta Hofera, kandidata Slobodarske stranke Austrije (Fpö). Dva kandidati su, izmed ostaloga, izrazili i svoje stave kada je posredi politička situacija u BiH, piše Dt. Welle.

Upitani za razvitak situacije u BiH, tr nedavni referendum u Republiki Srpskoj (RS) obadva predsjednički kandidati za­lažu se za diplomatska rješenja, ka ćedu zemlju peljati prema EU — piše Deutsche Welle. „Ufam se, da ćedu Vlade u Sara­jevu i Beogradu u toku pregovorov o pristupanju EU biti moti­virane u tolikoj mjeri da se i predstavniki b-h-Srbov već nećedu moći oteti europskoj perspektivi“ ističe Aleksander Van der Bellen. Njegov protukandidat Norbert Hofer je svistan komplicirane političke situacije u BiH u pobojnoj periodi, ali ipak optimističan. „Bit će, ipak, moguće da se u sljedeći ljeti iskre­nim zalaganjem dojde do razumnoga diplomatskoga rješenja“ navodi Hofer. — Promjene granic?

Ipak, oko statusa RS, najavami i o mogućem referendumu o odcipljenju od BiH, dva kandidati iznosu donekle suprotna vidjenja… „Ne smatram da je dobro da Austrija jednostrano podržava bilo koga političkoga lidera (peljača) na Balkanu“ komentira Van der Bellen podršku Fpö-a Miloradu Dodiku, predsjedniku RS. Bivši šef zelenih inzistira na jur tradicional­noj politiki trajne neutralnosti Austrije. Promjene granic u BiH i na Balkanu Van der Bellen smatra „destabilizirajućimi“.

S druge strane, upitan o jur dosta puti izraženoj podrški svoje stranke vlasti u Banjoj Luki, Norbert Hofer naglašava da je kao budući predsjednik Austrije predstavnik cijele zemlje, a ne Fpö-a. Hofer se zalaže za „pravo samoopredjeljenja narodov“ i ističe da je princip nepovredivosti granic na Zapad­nom Balkanu napušćen jur početkom 90-ih kada su „unutraš­nje jugoslovenske administrativne granice prik noći postale državne granice“. Za nastojanja RS k čim većoj samostalnosti Hofer ima raz­umivanja. „Ako se je BiH odvojila iz tadaš­nje Jugoslavije — i to bez odluke narodov, onda nastojanja RS morem laglje raz­umiti“ a predvidja i referendum o nezavisnosti BiH ki je prema preporuki Badinterove komisije održan 1. ma­r­ca 1992. i ki je tadašnjoj Europskoj zajednici poslužio kao temelj priznanja ove bivše jugoslovenske republike. Vrlo „zanimljiv je ov stav ako se zna da je Hofer u intervjuu izrazio želju da se (njegova) Austrija poveže sa Slovenijom — a ovde veli da su granice tih držav „administrativne“.

(Vice Bego)