U okviru generalne sjednice Hrvatskoga štamparskoga društva 8. decembra u domu kulture u Koljnofu (Ugarska) uz knjigu »Zbornik« o Augustinu Blazoviću su predstavili i Gradišće Ka­lendar za 2013. ljeto. Glavna urednica je po peti put Ingrid Klemenčić. Geslo Ka­lendar  za 2013. ljeto je „na pragu“. Urednica kalendara Klemenčić je ovom prilikom odlikovala i dva dobitnike naticanja u slikanju: Luku Savorića i Karmelu Pajrić. Ka­lendar na oko 250 stranic nudi zanimljivoga štiva, od povidajkov, proze i lirike, iz svakidašnjice do povijesnoga i vjere.

Ingrid Klemenčić je naglasila, da je podilila članke u različna poglavlja, ka svenek počinju s „na pragu“, i to zbog predvidjenoga pristupa Hrvatske Europskoj uniji 1. julija 2013. ljeta. Hrvatska je bila i tema naticanja školarov osnovnih škol u slikanju. Luka Savorić iz OŠ Pandrof je dobio posebnu nagradu, a 1. mjesto je dobila Karmela Pajrić iz Koljnofa. Njeve slike su otiskane u ovom Gradišće Ka­lendar (stoji 12 €).

KOLJNOF — Kako i lani tako je i ljetos Mirko Berlaković bio ujedno i korektor i recezent Gradišće Ka­lendara.
„Kot i lani je opet kalendar uredila Ingrid Klemenčić i ga je podilila u šest poglavljev s dodatkom Buba familije. Urednica nam krako pretstavlja poglavlja pjesmom ku je stavila na početak kalendara, a zove se „Na pragu“.

1. poglavlje je posvećeno dugoljetnomu kalendarcu Feriju Sučiću i se zove „Iz pera Ferija Sučića“ i donaša na 20 strani zanimljive pripovijesti iz pera pokojnoga Ferija Sučića.

2. poglavlje se zove „Na pragu književnosti“. Branka Zaradić se spominja na nje studenta Franca Rottera u povodu 10. obljetnice njegove smrti. Zatim nam predstavljaju svoje pjesme: Timea Horvat. Ljubica Čenar, Jurica Čenar, anonimus Slavko Ročić, Apolonija Veraszto, Martin Omischl i Anton Leopold, a Vladimir Vuković pokušava interpretirati sličice Ignaca Horvata

U 3. poglavlju „Na pragu povijesti“ se bavi Ivan Balog poviješću Panonije, Robert Sučić opširno dokazuje da smo imali uvijek veze sa starom domovinom, Nikola Benčić nam predstavlja zvanarednu legendu o vitezu Titusu Dugoviću, koga reklamiraju za sebe i Ugri i Srbi, a po maloj spletkariji rodoslovlja bi ga mogli svojičiti i gradišćanski Hrvati. Kristijan Sivac tvrdi i dokazuje da su zapadnougarski Hrvati imali bolje veze s Bečom nego s daljnjim ugraskim centrom Jurom, i upoznaje nas sa svećenikom i ocem Johanom Adamom Panklom, ki je posvojio kćer prijatelja-učitelja Vlašića u Vorištanu, i tako postao otac, nadalje nam predstavlja Hrvatice kot službenice u Željeznu.

4. poglavlje „Na pragu svakidašnjice“ sadržava zanimljiva zbivanja iz svakidanjega života od autorov: o.e., Martina Omischla, Martina Jordanića, Gerlinde Stern-Pauer, Franje Ostovića, Nikole Benčića i Ignaca Horvata, a Marija Batušić iz Uzlopa nam predstavlja posebnu tehniku rukotvorin, ku je naučila u Nizozemskoj. Mirko Berlaković popuni poglavlje s (izrekami o humoru, mudrimi izrekami o zadovoljstvu i batrenju i 12 Božjimi savjeti).

5. poglavlje „Na pragu vjere“ stoji pretežno u znaku 90-ljetnoga hodočašćenja gradišćanskih Hrvatov u Celje (Maria Zell) — ča opširno opisuje Ivan Karall, farnik u Pajngrtu i Rasporku. Zlatka Gieler opisuje svoje drugo pišačenje pri shodišću kroz Švicarsku, sestra Felicitas Jandrišić prosi od Boga Srce ko sluša, Vili Tišinaj opisuje Hrvatsko shodišće u Vincjet, Ðuro Franković se bavi katoličkom duhovnom obnovom zapadnougarskih Hrvatov, Ludvik Jahns nam predstavlja arhitekturu gradišćanskih crikav kao vidljiv simbol novoga vrimena, Joško Preč se bavi pretkipom mladine blaženikom Ivanom Merzom, i duhovnošću prijatelja mladine Ivana don Bosca, a poglavlje završava molitvom BD Mariji, ku je sastavio mladomašnik Marko Mogyorósi.

6. poglavlje „Na pragu jubilejov“ sadržava sljedeće prinose: Desetnik Marko Ivančić — rodjen pred 400 ljet (piše Ivan Karall), Nikola Tesla — genije ki je živio izvan svoga vrimena i — teze o hrvatskom podrijetlu Nikole Tesle (piše Mirko Berlaković), Rado mislim na ujču Frica [Bintingera] (piše Eva Hergović), čestitka k 85. rodjendanu školnika u mirovini, Karola Vukovića, Rúzsa Šandor — u spomen njegove 200. obljetnice rodjenja (piše Martin Jordanić), U spomen biškupu ddr. Štefanu Lászlóu, Sluga, brat i učitelj Nikola Benčić 75 ljet (piše Šandor Horvat), „Neka živu slavljeniki“ — pjesma od Ingrid Klemenčić.

Kalendar završava Buba-familijom, pak odlomkom iz knjige Ivane Brliž-Mažuranić »Šegrt Hlapić« i obaviješću da Lorenc naš mali dobro raste. Zatim slijedu slike s dičjega likovnoga naticanja.
Na kraju čestitam urednici Ingrid Klemenčić na izvrsno uredjenom Ka­lendaru, koga je — kot jur i lani — pregledno podilila na poglavlja, ča načini Ka­lendar vrlo preglednim. Veseli me i činjenica da je broj suradnikov narasao.“

(Mirko Berlaković)