Već od 40 udrugov godišnje priredi oko 400 kulturnih dogadjanja. Državni tajnik Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas je naglasio da su položaj i potrebe Hrvatov ki živu u Republiki Srbiji jedan od prioritetov u djelu i djelovanju Vlade RH.
SOMBOR — U subotu, 25. novembra u mjestu Stanišić, općina Sombor, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvodjanskih Hrvatov i mjesnoga Hrvatskoga kulturnoga društva »Vladimir Nazor« iz Stanišića održan sastanak predstavnikov hrvatskih kulturnih udrugov ke djeluju na području Republike Srbije. Ove ljeto su im se na njevom susretu pridružili državni tajnik Središnjega državnoga ureda Zvonko Milas i veleposlanik Republike Hrvatske Gordan Bakota sa suradniki. Državni tajnik i veleposlanik imali su izlaganja na temu „Razvijanje odnosa i suradnje institucija Republike Hrvatske s Hrvatima u Republici Srbiji“ po čem je uslijedio razgovor s predstavniki udrug.
U svojem uvodnom obraćanju g. Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvodjanskih Hrvatov i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije istaknuo je važnost prostorne rasprostranjenosti hrvatskih udrug na širokom području Vojvodine i cijele Srbije, na kom živu Hrvati. Rekao je kako su ponosni „na činjenicu da hrvatska kultura u Vojvodini i Srbiji nije samo razvijena u području tradicijske kulture, već smo uspili razviti i nakladničku djelatnost i godišnje tiskamo oko 30 knjig. Udruge intenzivno suradjuju s Hrvatskom i na već od 50 priredab godišnje smo sudioniki, kako onih manjih manifestacijov tako i najznačajnijih kulturnih dogadjanj u Hrvatskoj.“ S druge strane, potpora ku hrvatske udruge imaju u svoji lokalni zajednica ili izostaje ili je neprimjerena broju Hrvatov ki živu u tim lokalni sredina.
G. Ivan Karan, predsjednik Hkd »Vladimir Nazor« iz Stanišića izrazio je veliko zadovoljstvo ča se sastanak održava u Stanišiću, govorio je o teškoj povijesti Hrvatov u ovom mjestu tr je pozvao nazočne da posjetu likovnu koloniju i književno-pjevačku večer »Ikavica – govor hercegovačkih, bosanskih, dalmatinskih, ličkih, šokačkih i bunjevačkih Hrvata«, ke su se istoga dana održale u Stanišiću.
Državni tajnik Milas je naglasio da su položaj i potrebe Hrvatov ki živu u Srbiji jedan od prioritetov u djelu i djelovanju Vlade Hrvatske. Istaknuo je važnost kontinuirane komunikacije i suradnje, nastavljanja kvalitetnih postojećih programov i osmišljavanja novih tr potrebu kadrovskoga osnaživanja hrvatske zajednice. Govorio je o dvi važni tijeli ka bi tribala imati svoje sjednice u skorašnjem razdoblju: Medjuvladinom mišovitom odboru za zašćitu manjina izmed Republike Hrvatske i Republike Srbije i Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Rekao je kako je vrlo zadovoljan ča su u 2017. ljetu značajno povećana namjenska sredstva za programe i projekte hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Predstavnikom hrvatskih kulturnih udrugov se je zahvalio na svemu ča činu na gajenju i očuvanju tradicijske kulture, ali i na stvaranju suvrimene kulture. Istaknuo je „da je jedinstvena hrvatska tradicijska kultura najpouzdaniji saveznik u očuvanju i razvijanju, ali i promociji hrvatskoga identiteta tr da se kultura uvijek pokazuje kao čimbenik ki razvija, povezuje i oplemenjuje.“ Naglasio je da će Središnji državni ured i nadalje snažno podupirati brojne aktivnosti Hrvatov ki živu u Srbiji.
Veleposlanik Bakota je rekao kako je status hrvatske nacionalne manjine u Republiki Srbiji od strateškoga interesa kada je rič o hrvatsko-srpski odnosi. „Inzistirat ćemo na standardi ke imaju i druge nacionalne manjine u Vojvodini i Srbiji. Moj dojam je da vaši sugradjani postaju svisni da hrvatska nacionalna manjina nije remetilački faktor, već gradjani ki ovoj zemlji želju najbolje, ali isto tako želju imati prava ka imaju ostale manjine. Ravnopravnost u političkoj zastupljenosti, ravnopravnost u financiranju na području kulture, obrazovanja. To proizlazi iz Medjudržavnoga sporazuma, ali i Poglavlja 23.“, rekao je veleposlanik Bakota i najavio početak dijalogov vezanih za rješavanje otvorenih pitanj izmed Srbije i Hrvatske, od kih su dva posebno istaknuti: prava nacionalnih manjin i pitanje nestalih osoba.
Na sastanku s predstavniki hrvatskih udrug bili su i dr. Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća, g. Velimir Pleša, generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici tr g. Ivan Tepeš, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika.
(uredn.)