Bogata hrvatska kultura u Srbiji

Već od 40 udrugov godišnje priredi oko 400 kulturnih do­gadjanja. Državni tajnik Sre­­dišnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvon­ko Milas je naglasio da su položaj i potrebe Hrvatov ki živu u Republiki Srbiji jedan od prioritetov u djelu i djelo­vanju Vlade RH.

SOMBOR — U subotu, 25. novembra u mjestu Stanišić, općina Sombor, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvodjan­skih Hrvatov i mjesnoga Hrvatskoga kulturnoga društva »Vladimir Nazor« iz Stanišića održan sastanak predstavnikov hrvatskih kulturnih udrugov ke djeluju na području Repub­like Srbije. Ove ljeto su im se na njevom susretu pridružili državni tajnik Središnjega dr­žavnoga ureda Zvonko Milas i veleposlanik Republike Hrvatske Gordan Bakota sa suradniki. Državni tajnik i veleposlanik imali su izlaganja na temu „Razvijanje odnosa i suradnje institucija Republike Hrvatske s Hrvatima u Republici Srbiji“ po čem je uslijedio razgovor s predstavniki udrug.

U svojem uvodnom obra­ća­nju g. Tomislav Žigmanov, rav­natelj Zavoda za kulturu voj­vodjanskih Hrvatov i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije istaknuo je važnost prostorne rasprostranjenosti hrvatskih udrug na širokom području Vojvodine i cijele  Srbije, na kom živu Hrvati. Rekao je kako su ponosni „na činjenicu da hrvatska kultura u Vojvodini i Srbiji nije samo razvijena u području tr­a­dicijske kulture, već smo us­pili razviti i nakladničku djelatnost i godišnje tiskamo oko 30 knjig. Udruge intenzivno suradjuju s Hrvatskom i na već od 50 priredab godišnje smo sudioniki, kako onih ma­njih manifestacijov tako i naj­značajnijih kulturnih doga­djanj u Hrvatskoj.“ S druge strane, potpora ku hrvatske u­druge imaju u svoji lokalni zajednica ili izostaje ili je ne­primjerena broju Hrvatov ki živu u tim lokalni sredina.

G. Ivan Karan, predsjednik Hkd »Vladimir Nazor« iz Stanišića izrazio je veliko zadovolj­stvo ča se sastanak održava u Stanišiću, govorio je o teškoj povijesti Hrvatov u ovom mje­stu tr je pozvao nazočne da posjetu likovnu koloniju i knji­ževno-pjevačku večer »Ikavica – govor hercegovačkih, bosan­skih, dalmatinskih, ličkih, šokačkih i bunjevačkih Hrvata«, ke su se istoga dana održale u Stanišiću.

Državni tajnik Milas je naglasio da su položaj i potrebe Hrvatov ki živu u Srbiji jedan od prioritetov u djelu i djelovanju Vlade Hrvatske. Istaknuo je važnost kontinuirane komunikacije i suradnje, nas­tavljanja kvalitetnih postoje­ćih programov i osmišljavanja novih tr potrebu kadrovskoga osnaživanja hrvatske zajednice. Govorio je o dvi važni tije­li ka bi tribala imati svoje sjed­nice u skorašnjem razdoblju: Medjuvladinom mišovitom odboru za zašćitu manjina iz­med Republike Hrvatske i Republike Srbije i Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Re­kao je kako je vrlo zadovoljan ča su u 2017. ljetu značajno p­o­većana namjenska sredstva za programe i projekte hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Predstavnikom hrvatskih kulturnih udrugov se je zahvalio na svemu ča činu na gajenju i očuvanju tradicijske kulture, ali i na stvaranju suvrimene kulture. Istaknuo je „da je jedinstvena hrvatska tradicijska kultura najpouzdaniji saveznik u očuvanju i razvijanju, ali i promociji hrvatskoga identiteta tr da se kultura uvijek pokazuje kao čimbenik ki razvija, povezuje i oplemenjuje.“ Na­glasio je da će Središnji držav­ni ured i nadalje snažno pod­upirati brojne aktivnosti Hrvatov ki živu u Srbiji.

Veleposlanik Bakota je re­kao kako je status hrvatske nacionalne manjine u Republiki Srbiji od strateškoga interesa kada je rič o hrvatsko-srpski odnosi. „Inzistirat ćemo na standardi ke imaju i druge nacionalne manjine u Vojvodini i Srbiji. Moj dojam je da vaši sugradjani postaju svisni da hrvatska nacionalna manji­na nije remetilački faktor, već gradjani ki ovoj zemlji želju najbolje, ali isto tako želju ima­ti prava ka imaju ostale ma­nji­ne. Ravnopravnost u političkoj zastupljenosti, ravnopravnost u financiranju na podru­čju kulture, obrazovanja. To proizlazi iz Medjudržavnoga sporazuma, ali i Poglavlja 23.“, rekao je veleposlanik Bakota i najavio početak dijalogov vezanih za rješavanje otvorenih pitanj izmed Srbije i Hrvatske, od kih su dva posebno istaknuti: prava nacionalnih ma­njin i pitanje nestalih osoba. 

Na sastanku s predstavniki hrvatskih udrug bili su i dr. Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća, g. Velimir Pleša, generalni kon­zul Republike Hrvatske u Su­botici tr g. Ivan Tepeš, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika.

(uredn.)