Peti i šesti svezak knjige velikoga nacionalnoga projekta, ki je započeo 2008. ljeta, »Povijest hrvatskoga jezika« predstavljeni su 29. oktobra u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Knjige su predstavili recenzenti akademik Stjepan Damjanović i Ivana Matas Ivanković, ravnatelj Institu­ta za hrvatski jezik i jeziko­slovlje Željko Jozić tr urednik Ivo Pranjković i glavni urednik projekta Ante Bičanić.

Jezikoslovka Ivana Ma­tas Ivanković istaknula je ka­ko peti svezak obdjeluje povi­jesna i politička zbivanja u hrvatskom jeziku tijekom 20. stoljeća tr dodala da su ta zbivanja rasporedjena u knji­gi kroz 12 temov. Izmed os­taloga obdjeluju se, naglasila je, gramatike, pravopisi i funkcionalni stili.

ZAGREB — Po riči akademika Damjanovića 6. svezak bavi se hrvatskom leksikografijom, učbeniki hrvatskoga jezika, onomastičkimi i dijalektološkimi pitanji, hrvatskim je­zikom izvan Republike Hrvat­ske, ponajprije onim u Bosni i Hercegovini tr staroj i novoj dijaspori.

Niz knjig »Povijest hrvatskoga jezika« spomenik je hrvat­skomu jeziku i svim narašćajem ki su se služili hrvatskim jezikom, branili ga, proučavali i od njega učinili da smo po njem ono ča jesmo, naglasio je Damjanović.

Jozić je istaknuo kako je projekt pokrenut s namjerom da se sustavno i kvalitetno opi­še povijesni razvitak hrvatsko­ga jezika od sridnjega vijeka do 21. stoljeća. Napomenuo je ka­ko knjige obdjeluju opis vanj­ske povijesti, ča znači povijesnih, političkih i kulturnih prilik ke su uticale na razvitak hr­vatskoga jezika tr analize i opi­si jezičnih obilježjev — slovopisa, pravopisa, glasov, oblika, re­čenic i stila hrvatskoga jezika.

Knjige »Povijest hrvatskoga jezika: 20. stoljeće«, naglasio je, cjelovito tematski i problemski prikazuju glavne sastavnice i razvojne okomice hrvatskoga jezika tijekom 20. stoljeća, a napose promjene u njem kao kodu hrvatske pisane kulture i u njegovom sociolingvističkom pejzažu. Ivo Pranjković je po­d­sjetio da je u petom svesku za­stupljeno 19 autorov, a u šes­tom 21 autor.

U sveski je zastupljena sva važnija diplomatička povijest hrvatskoga jezika, rekao je do­davši kako su u nji obdjelani gramatike, pravopisi, funkcionalni stili itd.

Prva knjiga o hrvatskom jeziku u sridnjem vijeku izašla je 2009., druga o 16. stoljeću tiskana je 2011., u tretoj knjigi obdjelano je 17. i 18. st. a obja­vljena je 2013., a četvrta knjiga tiskana je krajem 2015. i u njoj je obdjelana povijest hrvatskoga jezika u 19. stoljeću, peta knjiga objavljena 2018., u koj je obdjelano 20. stoljeće, a šesta je objavljena 2019. ljeta.

U projektu su dosad sudjelo­vali 42 autori sa Sveučilišća u Zagrebu, Osijeku, Rijeki, Za­dru, Splitu i Puli, odnosno iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Jedni su bili autori pojedinih temov, a drugi recenzenti i uredniki, rekao je Bičanić dodavši kako su uredniki bili akademiki Stjepan Da­mjanović, Radoslav Katičić, Marko Samardžija tr jeziko­slo­vci Ivo Pranjković i Josip Lisac.

Važnost projekta je u tom, istaknuo je, da se po prvi put u proteklih 150 ljet hrvatskoga jezikoslovlja sustavno obdjelu­je povijesni razvitak hrvatskoga jezika od sridnjeg vijeka pa do 21. stoljeća i to na temelju istraživanja i znanstvenoga djela najboljih hrvatskih jezikoslovcev. Projekt, smatra, nadilazi okvire jedne znanstvene discipline — hrvatskoga jezikoslovlja jer je povijest hrvatskoga jezika važna sastavnica hrvatske kulture i znanosti i temeljna odrednica hrvat­skoga identiteta.

Osnovna namjera bila nam je, istaknuo je, da uz najbolja znanstvena djela ka obdjelaju pojedine teme iz nekoga razdoblja povijesti hrvatskoga jezika dati i fotografije važnih djela hrvatske pisane bašćine, odnosno fotografijami predst­a­viti izvore i dokumente na temelju kih su autori pisali i ob­djelivali pojedine teme. Kako bi se to moglo ostvariti, nači­njene su fotografije djel pisane bašćine i dokumentov iz brojnih hrvatskih knjižnic i arhivov tr iz pojedinih knjižnic iz inozemstva, npr. iz Beča i Budimpešte, napomenuo je Bi­ča­nić dodavši kako se u širem smislu riči more reći da se u svi knjiga obdjeluje i povijest hrvatske pisane bašćine i to pisane latinicom, glagoljicom i ćirilicom.

Sve objavljene, naglasio je, knjige sadržavaju i antologiju djel iz pojedinoga razdoblja povijesti hrvatskoga jezika, ka su različita po sadržaju i for­mi, a u nji se zrcali hrvatski jezik toga vrimena. Izabrana su raz­nolika djela: književna, jeziko­slovna, povijesna, crikveno-te­ološka, politička, pravna itd, dodao je. Niz, seriju »Povijest hrvatsk­o­ga jezika — 5. i 6. knjigu: 20. stoljeće« objavio je zagrebački nakladnik Društvo za promic­a­nje hrvatske kulture i znanosti Croatica.     

(Hina)