Krajnje je vrime da u Beogra­du postoji prostor za hrvat­ske udruge, Hrvatsko naci­o­nalno vijeće (Hnv) i hrvatski kulturni centar, kade ćemo moći predstavljati našu kulturu, na dobrobit i Hrvatske i Srbije, poručeno je sa sje­d­nice Hnv-a održane u Veleposlanstvu Republike Hrvat­ske u Beogradu utorak, 29. oktobra.

BEOGRAD — Sjednici Hnv-a prethodila je tiskovna konfe­rencija na koj su pred­sjednica Hnv-a Jasna Vojnić i zastupnik u Skupštini Srbije i čelnik Demokratskoga saveza Hrva­tov u Vojvodini (Dshv) To­mi­slav Žigmanov istaknuli pr­o­b­lem nedostatka prostora za dj­elovanje hrvatske zajednice u Beogradu i ukazali na dosadašnje uzaludne napore da se od gradskih vlasti srbijanske prijestolnice ishodi odgova­ra­ju­ći prostor za rad i djelovanje.

Predstavniki hrvatskih udru­gov kulture obraćali su se, ne­što već od tri ljeta najzad, Gr­a­du Beogradu i tražili prostor za djelovanje, a postojala su i dva konkretna obećanja da će ta problem biti riješen, rek­la je Jasna Vojnić novinarom, na­glasivši kako je došlo vrime da se, „potom kad su iscrpljene ne­ke mogućnosti, o tom javno progovori“. Budući da Srbi u Hrvatskoj, u Teslinoj 3 u sa­mom centru Zagreba, imaju svoj prostor, bili su sastanki i na najvišoj razini i na razini gradonačelnika Beograda i Za­greba i postojalo je obećanje u dvi navrati da će problem pro­stora biti riješen.

Uključilo se je i Hrvatsko nacionalno vijeće ko je Gra­du Beogradu poslalo pet dopisov — dva dopise sa zamolbom za sastanak, dva da se najde rje­šenje, ponudjene su još i konkretne mogućnosti, a peti do­pis bio je za urgentno rješava­nje jer je opstojnost djelovanja hrvatske zajednice u Beogradu upitna, naglasila je Vojnić, navodeći da u Beogradu živi i djela 7.752 Hrvatov. To „nije zanemariva brojka“, rekla je. „Budući da smo s naše strane poduzeli sve korake, a da obe­ćanja nisu urodila plodom — od­lučili smo progovoriti o tom i da vidimo da li će se ov problem ipak riještiti“, rekla je Vojnić.

Žigmanov je istaknuo da „z­ajednica bez prostora vrlo teško more organizirano djelovati“. Hrvatska zajednica, „na žalost, nije imala uspjeha u rj­e­šavanju toga elementarnoga preduvjeta“ kad je u pitanju artikuliranje odredjenih inter­esov pripadnikov hrvatskoga naroda u Beogradu, rekao je.
On je rekao da bi hrvatskoj zajednici u Beogradu prostor bio „dodatni motiv“ za djelovanje tr da se „pokušavaju pre­slikati iskustva“ ka ima srp­ska zajednica u Republiki Hrvatskoj, i kad je u pitanju Srp­sko kulturno društvo Prosvje­ta i Srpsko narodno vijeće.

„Mislimo da to more biti mo­del i o tom smo razgovarali i s gradonačelnikom Zoranom Radojičićem, a razgovorom je nazočio i zamjenik gradona­če­lnika Goran Vesić. Medjutim, nismo dostali nikakovu privatnu informaciju postoji li pripravnost za takavo ča ili ne“, naglasio je Žigmanov.

„Ovo je neka vrsta apela da se javnost u Srbiji zainteresira za to, da pokušamo govoriti o toj vrsti problemov, jer od oko 40-ak udrug Hrvatov ke djeluju na teritoriju republike Srbije najveći broj je u Vojvodini, a već od 70 posto njih nima rije­šen adekvatan prostor za dje­lo“, istaknuo je Žigmanov.
On kao „pozitivnu gestu“ vidi očekivanu odluku Grada Beograda da se hrvatskoj zajednici osigura prostor ki će im, „kao imovinu Grada, srbija­n­ska prijestolnica staviti na ra­s­polaganje“ za kulturne progr­a­me i gajenje hrvatske bašćine.

I Vojnić i Žigmanov istaknuli su dosadašnje pozitivne pomake u rješavanju problemov hrvatske zajednice, navo­deći da je vlada Srbije izdvojila sredstva za kuću bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, da je, med ostalim, otvoren le­ktorat za hrvatski jezik na filo­zofskom fakultetu u Novom S­a­du i Dom kulture u Tavankutu.

Žigmanov istodobno nagla­šava kako bi izostanak rješenja za pronalaženje prostora za h­r­vatske udruge kulture i hrvat­sku zajednicu u Beogradu m­o­gao biti „otegotni momenat“ (razvlačenje) kad su u pitanju ionako jur složeni hrvatsko-srpski odnosi i nova „kamen spoticanja, pot­­pikovanja“.

On je podsjetio na realizira­nje brojnih problemov ke su u okviru takozvane Subotičke deklaracije u juniju 2016. dogovorili i usuglasili predsjedni­­ca RH Kolinda Grabar Kitarović i tadašnji premijer Sr­bije Aleksandar Vučić, naglasivši da se „tim ne iscrpljuju potrebe hrvatske zajednice“, poput rješavanja pitanja Hrvatskoga doma u Sremskoj Mitrovici.

On je naglasio i ključni politički zahtjev — da se osigura politička zastupljenost Hrva­tov u Srbiji u svi struktura jav­ne uprave, od lokalne do dr­ža­vne razine. „To su elementarne pretpostavke da morete uticati na kreiranje odredjenih politikov i na rješavanje od­re­djenih problemov“, naglasio je Žigmanov dodavši kako mo­re­bit ni u Beogradu ne bi bilo problemov s prostorom za dje­lovanje hrv. zajednice da Hrv­a­ti imaju svojega predstavnika u gradski struktura i institucija.

Sjednica Hnv-a i tiskovna konferencija završeni su uz op­timizam i vjeru da ćedu grad­ske vlasti u Beogradu, javnost u Srbiji i dužnosniki na višoj političkoj i državnoj razini pri­donesti skorom rješenju problemov i hrv. zajednici, Hrvat­skomu kult. klubu i ostalim u­drugam osigurati prostor za hr­vatski kulturni centar u srbijanskoj prijestolnici.    

(Hina)