Jur se duglji čas širu glasine, da bi ugarska vlada predvidjala izvlasiti strane vlasnike zemlje, točnije: da pred svim i austrijskim seljakom, ki su svojčas kupili lapte na ugarskoj strani granice, želji oduzeti ta polja, jer da su ih protuzakonito kupili odnosno osvojili.

 
Kad se je raspao komunizam u Ugarskoj strani ulagači  su do 1994. ljeta bez problemov mogli kupiti zemlje. Ali djelomično su neki kupovali zemlju navodno ilegalno, to znači da su za zliku vlasniki bili Ugri. Nacionalna-konzervativna vlada Viktora Orbána kani sada da se čim već zemlje opet vrne najzad u ugarsko vlasničtvo i u zadnje vrime pojačano kontrolira inozemne vlasnike zemlje. Kolportiralo se je još i „izvlašćenje“ (Enteignung) a zbog toga su dobrim dijelom općenito uznemireni gradišćanski seljaki, ki imaju zemlje, lapte u Ugarskoj.
 
Na Hrvatskom radiju Orf-a Gradišće je potpredsjednik Seljačke komore, bivši zemaljski zastupnik (VP) i poljoprivrednik u južnogradišćanskoj Čajti, Bela Rešetar, jasno izjavio, da „nijedan Gradišćanac nije pogodjen premda su ugarske vlasti kontrolirale oko 300 seljačkih imanj“. Pri tom da su otkrili nekoliko slučajev, kod kih su ugarski državljani samo za zliku vlasniki zemlje. „U ovi slučaji da ćedu stranjski vlasniki naredno zaistinu zgubiti svoje imanje“ je rekao Bela Rešetar. „Med ovimi da ali nije bio nijedan gradišćanski seljak. Svi zakoniti ugovori valjaju, zato se ne triba bojati. Svaki seljak, ki je zapisan u ugarsku gruntovnicu i je platio tada uobičajenu cijenu za zemljišće, se ne triba bojati.“
 
Ali kako je priznao Rešetar „ako u Ugarskoj pravoda minjaju zakon, onda se znamda u budućnosti već neće smiti kupovati grunat u Ugarskoj. Ali svi ugovori, ki su na zakonit način nastali, da valjaju“ je rekao Bela Rešetar. Ukupno stranjski seljaki — ne samo Austrijanci, nego i seljaki iz drugih držav — posjeduju oko 200.000 hektarov zemljišća u Ugarskoj.
(uredn.)

Kategorije