Program 50. Medjunarodne smotre folklora (Msf) je u prigodi visokoga jubileja dostojno obilježio Smotrin doprinos nacionalnoj kulturi zbog koga je 2014. odlukom Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba proglašena nacionalnim festivalom. 50. Msf je podsjetila na povijest i ulogu smotrov folklora u Hrvatskoj tr na promjene ke je doživila tijekom vrimena. U programu 50. Msf nastupila su folklorna društva i pojedinci ki su reprezentirali različitosti hrvatske etnografske baštine (4 kulturne zone i brojna uža područja s osebujnim plesnim i glazbenim folklorom, nošnjom i običaji) tr predstavniki nacionalnih manjin, Hrvatov iz susjednih zemalj, iz iseljeničtva i stare hrvatske dijaspore, med njimi i folklorni ansambl gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj. Desetak ansamblov je predstavilo baštinu, jerb drugih narodov i kulturov. Organizator Msf je Koncertna direkcija Zagreb, stručna i umjetnička ravnateljica Smotre je po zadnji put bila zaslužna dr.sc. Zorica Vitez a producentica Smotre je Željka Janeš Beneti. Ansambl Kolo-Slavuj je uspješno pokazao tri svoje koreografije.
ZAGREB — U Zagrebu su srijedu, 20. julija otvorili jubilarnu 50. Medjunarodnu smotru folklora, kom su ljetos kanili upozoriti na povijest i ulogu folklora u Hrvatskoj i pokazati promjene, ke je Smotra doživila tijekom vrimena. Pri prvoj Smotri je svirala Tamburica Trajštof a ljetos je sudjelovao i folklorni ansambl Kolo-Slavuj (ukupno po sedmi put na Msf) s trimi koreografijami: „Hati“ na prostranoj pozornici na Gradecu u Gornjem Gradu, „Hrvatski tanci sridnjega Gradišća“ na Trgu bana Jelačića i izvadak iz koreografije „Ki će s nami pirovati“ u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.
U 1966. ljetu je dakle Tamburica Trajštof zastupala gradišćanske Hrvate. Kolo-Slavuj je to činio poslidnji put 2011. ljeta a i pred tim je jur pet puti sudjelovao pri Smotri, tako na primjer i 2007. ljeta.
Kako piše Zorica Vitez u bogatom katalogu uz 50. i jubilarnu Msf „…Kao članica Europske unije Hrvatska mora i dalje djelati na prepoznatljivosti svojega identiteta, a tradicijska bi kultura mogla biti njegovim dijelom jer je dio naše baštine, ali i dio naše suvrimene kulture. Taj dio kulture ističu i mnoge druge zemlje i narodi. Folklorni festivali i asocijacije za očuvanje folklorne baštine postoju u mnogi zemlja svita. Naravno, ne triba inzistirati na ,folklorizaciji’ našega identiteta, ali je i to prihvatljivije od globalizacije najčemernije vrste, od kapitalizma u njegovi početni grubosti tr od stalne devalvacije nacionalne kulture. U naše dane hrvatska tradicijska kultura ima priliku postati dijelom osvišćene baštine človičanstva ku promiču i štitu globalno proširene kulturne politike i akcije, Unesco-ve i druge. Na odredjeni način tomu svitskomu pokretu za očuvanje i zaštitu kulturne baštine, posebice nematerijalne, pripada i brojno članstvo folklornih društav i neformalnih skupin ke njeguju i prikazuju svoju zavičajnu folklornu baštinu. Suvrimeni život te baštine razlikuje se od prošlostoljetnoga i još starijega, ali je takaj nezanemariv dio suvrimene hrvatske kulture i uporišće nacionalnoga, regionalnih i lokalnih identitetov…“.
Ljetos su strani sudioniki na Msf-u došli iz Italije, Egipta, Kanade, Indonezije, Bugarske, Makedonije, Francuske, Irske, Slovačke, Španjolske, i Azerbajdžana, a domaći su bila folklorna društva iz svih krajev Hrvatske i hrvatskih manjin iz susjednih zemalj.
(uredn.)