BEČ — Bečka djelatna zajednica za narodnosna pitanja-Institut za narodne grupe je srijedu, 29. junija o. lj. održala svoju generalnu sjednicu u prostorija hrvatskoga centra u Beču, Schwindgasse 14. Za Slovence je dao izvješćaj dr. Feliks Bister, ki je oštro kritizirao da Republika Slovenija jako nemarno zahadja sa Slovenskim znanstvenim institutom u Beču, ki je ugrožen u svojoj opstojnosti.

 
 
Za bečke Ugre je dao izvješćaj dr. Ernö Deák, o bečki Čehi Richard Basler a o percepciji predvidjenoga Zakona o narodni grupa u pogledu na gradišćanske Hrvate je referirao Petar Tyran o strahu brojnih društav i organizacijov, da bi se položaj mogao počemeriti. A samo da se veli da se „ništ neće počemeriti“ nije bogzna kakovo hrabrenje, a uza to je takorekuć zabetonirano da se već ništ neće preminiti na boljitak.
 

Predsjednik društva je jur već od 20 ljet dugo minist. savj. dr. Heinz Tichy, bivši peljač Odiljenja za pitanja narodnih grup u Saveznom kancelarstvu i sada službenik u Ministarstvu za podučavanje, umjetnost i kulturu. U novi odbor su odibrani ponovo dr. Tichy, dr. Feliks Bister i dr. Ernö Deák, minst. savj. u m. dr. Branimir Brezović i inž. Štefan Pauer Mas. Pri drugoj mogućoj priliki ćedu kooptirati i mr. Marina Berlakovića.
 

Po generalnoj sjednici su za „okruglim stolom“ referirali i diskutirala pred svim i o predvidjenoj noveli Zakona o narodni grupa. Heinz Tichy je oštro kritizirao dijele novoga zakona. Prvič da se je iz pravnoga gledišća na čuda stvari nije zgledalo. Drugič će biti s novim zakonom zabetonirano manjinsko pravo i da se u Austriji već neće moći utužiti. Moguća bi bila samo još tužba na Medjunarodnom sudu u Straßburgu. Sve ča se odlučuje na općinskoj razini kao na primjer ulični natpisi ili na javni zgrada polag Tichoga spadja pod ljudska prava. Manjinska prava da su ljudska prava po medjunarodnom pravu, a ovde nimaju ništa za odlučiti načelniki odnosno općinski savjeti. „Iz narodopravnoga gledišća se na općinskoj razini većinskom odlukom ne more odlučiti o takovi dugovanji“ je istaknuo Tichy i je podcrtao, da „Zakon o narodni grupa je sām po sebi dobar i se zgleda na puno čega, samo manjka kod odredab, ke su ili slabe ili ih uopće nima“. Pokidob su i dvojezični natpisi na općinskoj razini ljudska prava manjinski zakon tribao bi dati odredbe kako se mora postupati s dvojezičnimi natpisi. Uz dr. Alfreda F. Reiterera je referirao i dvor. savj. dr. Ivan Seedoch o komisiji za nomklaturu gradišćanskih toponimov, dakle i nazivov sel, laptov, potokov itd. ka već ne bi padala u novi zakon. Ti nazivi ćedu se vjerojatno izgubiti, a iz novoga zakona ćedu definitivno biti isklučeni.
(uredn.)