Jožef, ki je iskazao poslidnju čast Gospodinu, kad se je skrbio za njegov dostojan pogreb, je bio rodom iz Arimateje. Danas je to varoš Ramla u Izraelu. Svi četiri evandjelisti spominjaju Jožefa iz Arimateje, ki je imao veliko materijalno ali i duhovno bogatstvo. Svojom dobrotom i pravičnošću je bio ugledan vijećnik. Znao je sam misliti pak nije pristao na savjet nepravičnih sucev, ki su odsudili Kristuša na okrutnu smrt na križu.
Evandjelist Luka piše: „I nut, neki muž, imenom Jožef, vijećnik, človik dobar i pravičan, ki se nij slagao s njihovom odlukom i njihovimi čini, iz Arimateje, varoša Judeje, ki je i sam očekivao kraljevstvo Božje, ov je došao k Pilatu i prosio od njega tijelo Jezuševo. I znio ga doli, ovio u platno i položio u isičen grob, u koga još nigdo nije bio položen.” (Lk 23,50-53).

 

Pretpostavlja se, da je Jožef kot i njegov tovaruš Nikodem, bio pomuče Jezušev učenik i da su se oni dva s Jezušem tajno sastajali noću. Najveća preobrazba kod Jožefa je vjerojatno uslijedila na Kalvariji, ar je po neki kroničari bio nazočan kod Jezuševe smrti na križu i kasnije kod čudesnih dogodjajev i znakov. Dokle je za vrime Jezuševoga zemaljskoga žitka bio plašljiv tajni učenik, ki se je držao u pozadini, je po Kristuševoj smrti hrabro nastupao. Od Poncija Pilata si je isprosio Jezuševo mrtvo tijelo. Kad mu je odobreno pokapanje, kupio je platno, u ko je umotao Jezuša. Nikodem je donesao oko sto litrov dušeće drage masti i aloje. Oni su po židovskoj pravici Jezuševo tijelo namazali timi masti, umotali je u platno i položili u novi grob, koga je Jožef za sebe bio isikao u stijenu. Potom su povalili i velik kamen na ulaz u grob.

 

Neki životopisci svecev pišu, da je Jožef po Jezuševom goristanju svenek bio skupa s apoštoli i da je doživio diboku starost. Po jednoj legendi su Židovi Jožefa zatvorili u turam, zato kad je javno svidočio za Jezuša. Ostavili su ga, da umre od glada, ali mu je svaki dan andjeo nosio hranu.

Okolo Jožefa iz Arimateje su se na temelju apokrifnih evandjelj, ki su dvojbene autentičnosti, razvile mnoge legende. Slavni povjesničar kardinal Baronio stavio ga je u Rimski martirologij 17. marca, kada mu Crikva svečuje spomendan.

 

O Jožefu iz Arimateje postoji i bogata ikonografija. Ovjekovječili su ga majstori kotno Michelangelo ili Tiziano. Na većini slik je prikazan kot zreo človik s dostojanstvenom bradom i bogatom pratežu. Sveti Jožef iz Arimateje je kot svidok vrimena i učenik Jezušev zadobio veliku milost vjere.

(Agnjica Schuster)

Kategorije