Brexit nije riješio britanske dvojbe oko EU, ali je pokazao da je prekidanje složenih vezov s EU-om put popločan političkimi dramami i ostavkami. Big Ben se nije oglasio, iako su oduševljeni zago­vorniki Brexita priželjkivali da ćedu čuvene ure oz­načiti povijesni trenutak: tri i pol ljeta po referendumu, Ujedi­njeno Kraljevstvo (UK) 31. januara je službeno napustilo Europsku uniju. Po gotovo četiri konfuzni, nerijetko dramatični ljeti – obilježene ostavkami, izvanrednimi izbori, kasnonoćnimi summiti — Brexit je konačno oddjelan. Prvi put u povijesti Europska unija izgubila je jednu članicu. 

LONDON — Kada su u juniju 2016. ljeta objavljeni rezultati britanskoga referenduma — 52 posto za, 48 posto protiv izlaska — kontinent je bio u stanju šoka. U Parizu, Berlinu, Bruxellesu… zavladalo je zaprepašćenje pomišano sa žaljenjem, dokle su euroskeptiki diljem Europe slavili odlu­ku Britancev da po (u tom tre­nutku) 43 ljeta raskinu veze s Europskom unijom. Brexit je dane dugo bila top vist.

Jednom nogom čvrsto unutra

Tri i pol ljeta kasnije, u tajed­nu kada se Brexit stvarno dogadja, atmosfera nije ni izbli­za tako dramatična kao toga junija 2016. ljeta. Britanci izlazu, EU se prvi put u povijesti zna­čajno smanjuje — nje površina, broj stanovnikov, Bdp, količina pinez u proračunu, a dijelom i nje globalni uticaj. Europa i svit, medjutim, uglavnom su prošli tajedan bili zaokup­ljeni bitnijimi temami: širenjem i posljedicami koronavirusa; u Hrvatskoj ostavkom ministra zdravstva i neuredno ispunjenim ministarskimi imovinskimi karticami.

Pustimo sad kako je došlo do Brexita. Kako je prije gotovo četiri ljeti peljana referendum­ska kampanja, ča se je Britan­cem lažno obećavalo, a nikada neće biti ispunjeno, poput notorne laži da će navodnih 350 milijuna funti tajedno, umjesto u briselsku kasu, moći biti u­loženo u javni zdravstveni sus­tav. Brexit se je petak, 31. janu­ara 2020. ljeta formalno dogo­dio, Ujedinjeno Kraljevstvo već nije član EU-a. Ipak, malo se je toga zaista i prominilo.

Britanija je vani, ali jednom nogom još uvijek dosta čvrsto unutra. Sva europska pravila i dalje valjaju na Otoku. Barem do kraja ljeta Ujedinjeno Kra­ljevstvo primjenjivat će europ­ske propise, u tzv. prijelaznom razdoblju ke ćedu durati najmanje do 31. decembra, kako bi gradjani i poduzetniki imali vrimena pripraviti se, a London i Bruxelles pokušali dogo­voriti sporazum o budući odnosi. Brexit je, dakle, oddjelan, ali zapravo nije gotov.

Iluzije o trgovin. sili Britaniji

Britanija i dalje klizi prema mogućem neuredjenom izlasku iz Europske unije. Samo ča ure ne otkucavaju onako brzo kao krajem prošloga ljeta, ka­da je kaotični Brexit prijetio jur krajem januara 2020. Ure su resetirane, a novi je deadline kraj ovoga ljeta. Dotad bi EU i Britanija, sada kao tzv. treta država, dakle, tribali dogovoriti kako ćedu biti uredjeni nje­vi odnosi po tom roku.

Britanski premijer Boris Johnson nonšalantno obećava sporazum bez carin i kvotov do kraja ljeta, kakov EU zapravo nima ni s jednom državom, i sasvim je neizvjesno je li ga je uopće moguće postići. Pogotovo u 11 miseci, to je dr­a­matično kratak rok za ambici­ozan dogovor: pred ljeto dan je, na primjer, stupio na sna­gu trgovinski sporazum s Japa­nom, s kim je EU počela pregovore u protuliće 2013. ljeta. Johnson se ufa i brzom dogovoru s prikatlantskim saveznikom, Sad-om. Ali te sanje bi se — o Britaniji, „oslobodjenoj“ verugov EU-a, ka hara svitom i brzopo­tezno sklapa sporazume o slo­bodnoj trgovini; sporazume ki ćedu, dakako, njoj presudno ići u korist — jako brzo mogli raspršiti. U EU se alarm oglasio potom kad je britanski ministar financijov Sajid Javid nedavno izjavio da se po Bre­xitu neće uskladjivati s europ­skimi pravili ča je u Bruxellesu odmah podiglo obrve...

(ur.)

Kategorije